Mostaše zatekla glavna sporedna uloga

Autor: Jadranka Dozan , 19. studeni 2015. u 22:00

Iako su prema pitanju županija SDP i HDZ imali drukčija stajališta od Mosta, ni to neće biti prepreka, dovoljno je prisjetiti se evolucije Branka Grčića po pitanjima teritorijalnog ustroja. U vrijeme Ive Sanadera koordinirao je studiju o podjeli na statističke regije koja je zaključena odabirom triju kao optimuma. U Planu 21 zagovarao ih je pet, a koju godinu kasnije jednako gorljivo je (o)branio koncept samo – dviju.

Ajde da smo dočekali i to da se pregovori o sastavljanju Vlade lome na pitanjima reformi, a ne fotelja, čuje se proteklih dana. Pozdravlja se i što se govori o 'prijateljskijem' okruženju za poduzetništvo i jeftinijoj državi iako je program Mosta ipak mješavina s podosta populističkih začina. Kako bilo, nakon prve runde razgovora s predstavnicima SDP-ova i HDZ-ova bloka u kojoj su se bistrile područja poduzetništva i pravosuđa, iz oba su se ta bloka požurili reći kako su programski jako podudarni.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić suglasje je izvagao na 95 posto, a HDZ-ovci kažu kako je njihov paket reformi i znatno širi, jer se time bave mnogo dulje.  Druga runda razgovora predviđena je za raspredanje o reformi javne uprave i teritorijalnog preustroja. Most se, među ostalim, zalaže za regionalizaciju i demontažu županija, što je suprotno dosadašnjim stajalištima i SDP-a i HDZ-a. No, teško da će te razlike biti nepremostive. Dovoljno je prisjetiti se evolucije Branka Grčića po pitanjima teritorijalnog ustroja.

U vrijeme Ive Sanadera, kad je još radio na splitskom Ekonomskom fakultetu, za Vladu je koordinirao studiju o podjeli na statističke regije. Izbor je tada pao na tri: Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku. U Planu 21 zagovarao je Grčić uspostavu pet regija, a koju godinu kasnije jednako gorljivo je (o)branio koncept samo dviju. Dobar dio ekonomskih stručnjaka, među kojima i Sandra Švaljek s Ekonomskog insituta,  pitanje (broja) županija smatra dilemom sporedna značaja i dometa.

Osim što su razmjeri potencijalnih ušteda ograničeni (u svim županijama radi četiri-pet puta manje ljudi nego npr. u ZG Holdingu), preustroj je dug proces koji podrazumijeva i promjenu Ustava (s teško zamislivih 2/3 podrške), referendumska izjašnjavanja… I povijest normativnih pretumbavanja teritorijalnog ustroja na našim područjima (čak devet u sedam desetljeća) nije osobito ohrabrujuća: mijenjali su se nazivi i ploče, ali mahom su završavali bujanjem broja zaposlenih. Danas s tim u vezi treba imati na umu i da su se u nekim županijama tek uspjeli osposobiti za značajnije povlačenje novca iz europskih fondova. 

Iz žablje perspektive
Ukratko, uputnije je fokusirati se na pitanja efikasnosti, pri čemu neke druge Mostove zamisli jesu na tom tragu. Slično vrijedi i za niz drugih parcijalnih inicijativa u kojima se može razaznati 'pro-biznis' ili poduzetnički prijateljsko usmjerenje. Međutim, većini politika Mostova programa nije baš svojstvena ni sveobuhvatnost ni dosljednost, a još manje razrađenost idejnih inicijativa i ciljeva. "Njihov program reformi sadržajno je nedorađen i plitak.

Više je nalik na kup stavljenih ideja za promjene koje su proizašle iz žablje perspektive desetak lokalnih čelnika. Sve u svemu, u cjelini je to prilično tanka programska podloga za razgovore", riječi su jednog makroekonomista. Na tom su tragu i ocjene eksperata za neka druga područja, a najoštrije kritike Mostu stigle su iz pravosuđa. Pitajući se gdje žive mostovci posljednjih godina, odvjetnica Vesna Alaburić kaže kako "prijedlozi Mosta za pravosuđe ni izbliza ne sliče na reforme". Ako su i drugi segmenti društva tako obrađeni, kaže, "moći ćemo reći da se radi o prevari birača". Neki drugi odvjetnici ostali su na konstataciji da je očito "sve rađeno na brzaka" i da "ti mladi ljudi ne znaju kako stvari funkcioniraju". 

Monetarni avanturizam
Od kvalifikacija da su program radili "na brzaka" mostovci teško da imaju kvalitetnu obranu. No, slučaj je htio da se među biračima stvorila kritična masa protestnih glasova nezadovoljnih dosadašnjim SDP-ovim i HDZ-ovim načinom vladanja pa ih je dopala glavna, odnosno glavna sporedna uloga za koju baš nisu bili spremni pa je sad moraju improvizirati u hodu. Već tijekom prve dvije runde razgovora u Mostu su se zacijelo sudarili s manjkom odgovora na provedivost zacrtanih ciljeva.

No, budući da su u izvršnom smislu apetiti unutar Mosta najveći kod pitanja monetarne reforme i profesora Ivana Lovrinovića, ta bi runda razgovora mogla biti i najzanimljivija. Mogu li dva velika bloka (čak i s figom u džepu) izgovoriti da su i u tome podudarni? Primjerice, s idejom ukidanja devizne štednje, što je samo naličje ukidanja valutne klauzule na kredite. Je li žudnja za vlašću dovoljna i za monetarni avanturizam?        

Komentirajte prvi

New Report

Close