Izgledno je da će Amerika iz trgovinskog rata s Kinom izaći kao veći gubitnik

Autor: Daniel Gros , 12. kolovoz 2019. u 22:00

Preliminarne studije pokazuju da kineski proizvođači nisu značajno spustili cijene nakon uvođenja Trumpovih carina. Čak i da jesu, jasno je da bi mala korist koju bi američki potrošači imali od toga bila nadmašena višim cijenama konkurentskog uvoza preusmjerenog na američko tržište.

Čini se da su se barem nakratko smirile trgovinske tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Kine i došle u "novu normalu". Nakon što su obje države uvele visoke carine za priličnu količinu robe koju međusobno razmjenjuju, američki predsjednik Donald Trump suzdržao se od daljnje eskalacije.

Međutim, nakon još jednog nedovršenog kruga bilateralnih trgovinskih pregovora održanog u Šangaju, Trump je najavio da će SAD uvesti nove 10% carine na uvezenu kinesku robu u vrijednosti 300 milijardi dolara, počevši od 1. rujna.  U slučaju provedbe te nove mjere, skoro sav uvoz Sjedinjenih Američkih Država iz Kine bit će podložan carinama. (Sjedinjene Američke Države već naplaćuju 25% carine na uvoz kineske robe u vrijednosti 250 milijardi dolara.)

Iako su Sjedinjene Američke Države također uvele necarinske prepreke u svom trgovinskom ratu s Kinom, obostrane carine najvidljivija su sastavnica tog spora i izglednije je da će nanijeti štetu Americi nego Kini. Jedan način usporedbe restriktivnosti trgovinskih politika zemalja je razmotriti njihove prosječne carinske stope. Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, čini se da to dočarava prilično umirujuću situaciju. Prije Trumpovog preuzimanja dužnosti, prosječna američka carinska stopa na uvoz industrijskih proizvoda bila je oko 2%, nešto niža od one u Kini.

Subvencije plaćaju potrošači 
Čak i za vrijeme Trumpovog predsjedanja ta se brojka (do sada) nije toliko povećala. Udio uvoza iz Kine u ukupnom američkom uvozu iznosi oko jedne četvrtine, a carina od 25% obuhvaća oko pola sve uvezene kineske robe. To znači da je prosječna uvozna carina u SAD-u porasla za oko 3%, na otprilike 5%, što se ne doima prekomjernim. No, prosječna carina pokazatelj je koji navodi na krivi trag.

Ekonomska teorija nagoviješta da carine imaju neproporcionalno negativne učinke na blagostanje potrošača i proizvođača. Primjerice, udvostručenje carina dovest će do više nego udvostručenja gubitka blagostanja, 25% carina na ograničeni dio trgovine stoga je znatno ozbiljnija od prosječne carine od 3%. Brojne zemlje imaju visoke uvozne carine na određeni broj specifičnih proizvoda, gdje se stopa preko 15% obično smatra "najvišom carinskom stopom". Međutim, dok se te najviše carinske stope primjenjuju na manje od 1% ukupnog uvoza kod većine industrijaliziranih zemalja, one imaju veći udio u američkom uvozu.

  Povrh toga, Trumpove carine su diskriminirajuće u odnosu na Kinu: 25% carinu plaćaju samo kineski proizvođači, a ne njihovi europski, latinoamerički ili azijski konkurenti. Takva carina koja je specifična za jednu zemlju ekvivalentna je naplaćivanju općenite carine na sav uvoz uz davanje proizvodne subvencije konkurentskim proizvođačima izvan Kine, a tu subvenciju plaćaju američki potrošači u obliku viših cijena.

Slab učinak kineske osvete
Budući da proizvođači koji nisu iz Kine mogu povisiti svoje cijene za do 25% i još uvijek ostati konkurentni u SAD-u, izgledno je da će se cijene za američke potrošače povisiti u širokom rasponu proizvoda. Stoga je izgledno da će neizravan učinak Trumpovih carina na kinesku robu na potrošačke cijene biti puno veći od nedavne procjene izravnog učinka od samo 0,1%.

Te neizravne štetne posljedice carina specifičnih za neku zemlju glavni su razlog zbog kojeg je načelo "najpovlaštenije nacije" već dugo temelj globalnog trgovinskog sustava. Nadalje, preliminarne studije nagoviještaju da kineski proizvođači nisu značajno spustili svoje cijene kao posljedica Trumpovih carina. Čak i da jesu, izgledno je da bi mala korist koju bi američki potrošači imali od nižih kineskih cijena bila uvelike nadmašena višim cijenama konkurentskog uvoza preusmjerenog na američko tržište Trumpovim carinama predviđenim za određene zemlje.

Iako je Kina prethodno uvela uzajamnu 25-postotnu carinu na brojne proizvode uvezene iz SAD-a, izgledno je da će negativni učinak na kinesko gospodarstvo biti ograničen jer na američku robu otpada manje od jedne desetine cjelokupnog kineskog uvoza. Stoga, kineske osvetničke carine imaju malen učinak na kinesko gospodarstvo. Također, Kina je zapravo snizila carine na uvezenu robu iz ostatka svijeta. 

Osamostaljivanje od SAD-a
Povrh toga, velik udio kineskog uvoza iz SAD-a sastoji se od poljoprivrednih proizvoda poput zrna soje, koje bi ta zemlja s lakoćom mogla uvesti po sličnoj cijeni iz Brazila ako je potrebno. Tada bi vjerojatno Sjedinjene Američke Države izvozile više zrna soje na tržišta koja su prethodno opsluživali brazilski proizvođači, uključujući Europu.

(To bi smanjilo američki trgovinski deficit u odnosu na Europu i moglo bi smanjiti američki pritisak na Europsku uniju po tom pitanju.) Sjedinjene Američke Države također su povećale necarinske prepreke kao dio svoje agresivne trgovinske politike prema Kini. Prije svega, Trump je stavio kineskog tehnološkog diva, tvrtku Huawei, na popis subjekata kojima američke tvrtke ne smiju prodavati američke proizvode.

Istina, Trump je također rekao da bi trenutno američki dobavljači trebali ishoditi potrebne dozvole kako bi nastavili sa snabdijevanjem tvrtke Huawei. Ali od sada nadalje, američke tehnološke kompanije zasigurno će dvaput razmisliti prije potpisivanja dugoročnih ugovora s tvrtkom Huawei ili drugim istaknutim kineskim tvrtkama za koje bi mogao postojati rizik od uvrštavanja na dotični "popis subjekata". Istovremeno kineska vlada i tvrtke udvostručit će napore oko osamostaljivanja od SAD-a po pitanju izvora ključnih tehnoloških komponenata.

I sama prijetnja popisom subjekata ubuduće će djelovati kao skrivena prepreka trgovini između Kine i SAD-a. A budući da je ta prepreka također diskriminirajuća (usmjerena samo na Kinu), podrazumijevat će jednako visoke troškove kao i carine namijenjene za određene države. Ekonomska analiza nagoviješta da su bilateralni trgovinski ratovi nepobjedivi u međusobno povezanom svijetu. Ispaljivanjem svoje najnovije salve carina protiv Kine, Trump je dodatno povećao uloge u sporu koji nanosi sve više štete. I izgledno je da će Amerika izaći iz njega kao veći gubitnik.

© Project Syndicate, 2019.

Komentirajte prvi

New Report

Close