Juraj Lončarić

Juraj Lončarić

Analitičar drvne industrije, kolumnist časopisa Drvo&Namještaj

Hrvatska drvoprerađivačka industrija može ostvariti izvoz vrijedan 2 mlrd. eura

Presudna će biti uloga strategije, do sada neostvarive, da dio dobiti proizvođači investiraju u razvoj tehnoloških i poslovnih procesa.

Industrija namještaja i prerada drva Hrvatske poslije privatizacije uspješno se vratila na tržište. Više i bolje na tržišta EU zemalja nego na domaće tržište.

Rentabilnost poslovanja bila bi veća kada bi većina naših proizvodnih poduzeća imala više informacija o produktivnosti rada u prerađivačkoj industriji Hrvatske i EU. U Industrijskoj politici Europske komisije za razdoblje 2015.-2020. godine povećanje produktivnosti rada stavljeno je na prvo mjesto razvojnih ciljeva.

Na domaćoj sirovini bazirana industrija namještaja, finalnih proizvoda za graditeljstvo i prerade drva ima na početku 21. stoljeća priliku upravljati resursima na do sada najracionalniji i najučinkovitiji način zahvaljujući suvremenom tehnološkom, ekonomskom i organizacijskom napretku i globalizaciji.

Pitanje svih pitanja je tko će više i bolje koristiti taj golemi potencijal koji je neiscrpan izvor učinkovitih rješenja i podloga za inovacije, a koje su temelj povećanja produktivnosti.

Prosječno razvijene industrije implementiraju program Industrija 3.0, a najrazvijenije počinju intenzivno raditi na realizaciji programa Industrija 4.0.

Razlike u produktivnosti

Prosječna produktivnost rada za sektor industrije namještaja EU (NACE 31) u posljednjem desetljeću iznosila je 28.300 eura po zaposleniku. Za sektor preradu drva EU (NACE 16) iznosila je 29.900 eura po zaposleniku. Vrijedna posebne pozornosti je usporedba zemalja Zapada i SIE.

Industrija namještaja tzv. starih članica EU ostvarivala je produktivnosti rada od 39.900 eura po zaposleniku. Zemlje najveći izvoznici bilježe sljedeće podatke: Njemačka 45.900 eura, Francuska 38.800 eura, Italija 30.700 eura i Španjolska 27.3000 eura.

Prosjek produktivnosti rada novih članica EU iz istočne Europe iznosio je 10.820 eura. Za nas su zanimljivi podaci o proizvodnji namještaja Poljske (12.600 eura), Slovenije (16.000 eura), Češke (13.500 eura) i Hrvatske (11.600 eura).

Razlike u produktivnosti rada između industrije namještja SIE i Zapada vrijedne su posebne pozornosti i analitičkog pristupa industrijske operative, znanosti, lokalnih i državnih gospodarskih institucija. Vrijedan pozornosti je primjer Poljske koja je 2016. godine izvozom od 5,5 milijardi eura (1,1 milijardu eura 1992.) i niskom produktivnošću osvojila 6. mjesto na listi najvećih svjetskih izvoznika namještaja.

Menadžment naših tvornica namještaja početkom 21. stoljeća startao je bez državnih poticaja izvoza u tržišno takmičenje u izvanredno teškim uvjetima. Sa zakašnjenjem od 50 godina u odnosu na konkurente iz zemalja tržišne ekonomije Zapada. Mnogi od nas opterećeni su naslijeđem bivšeg gospodarskog sustava.

Izvoz veći čak 23 posto

Pozitivna je činjenica da danas u Hrvatskoj imamo industriju namještaja, finalnih proizvoda za graditeljstvo i preradu drva koja 65% svojih proizvoda prodaje u zemlje EU i izvozi u treće zemlje. Koja ostvaruje suficit vanjskotrgovinske bilance sektora. Koja ostvaruje prosječnu godišnju stopu rasta izvoza od 10%, a bilo je godina kada je izvoz povećan čak 23%. Izvoz potvrđuje cjenovnu konkurentnost na europskim tržištima. Naših 25 tvornica namještaja izvozi više od 70% ukupne vrijednosti. Rast i razvoj ove grane industrije također ovisi o tome kako će ubuduće poslovati, kakvu će produktivnost i rentabilnost poslovanja ostvarivati preostalih više od 550 malih i srednjih proizvođača namještaja.

Uspije li se dosadašnja dinamika godišnjeg rasta izvoza Hrvatske održati, realno je očekivati da će za nekoliko godina drvoprerađivačka industrija ostvariti izvoz u vrijednosti od dvije milijarde eura.

Proritet svih prioriteta je nadograditi tehnološki progres implementacijom digitalizacije u svim fazama i operacijama stvaranja nove (dodane) vrijednosti. Informatička revolucija nije još uvijek osvojila drvoprerađivačku industriju, naročito mala i srednja poduzeća. Dakako, očekuje se i dinamičnija digitalizacija sektora javne uprave.

Nedovoljna obrada tržišta

Za aktualnu strukturu naše finalne prerade drva neizbježna je implementacija modela lokalnih proizvodnih klastera konkurentnosti. Cilj je razviti lokalne proizvodne sustave u koje će biti umrežen veći broj mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekta (npr. u drvne klastere, poduzetničke, industrijske zone). Proizvođači osim tehnoloških procesa više nego do sada usmjeriti će se na poslovne procese. Na business plan međunarodnog marketinga. Obrada tržišta je u pravilu usko grlo hrvatske proizvodnje namještaja. Upitno je hoće li će dugoročno doradni (tzv. lohn) poslovi biti optimalno rješenje? Posebno kada je riječ o rentabilnosti poslovanja i produktivnosti hrvatske industrije. Ima puno razloga zbog kojih je nužno potrebno izradom aneksa dopuniti postojeću Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Hrvatske. Industrijska strategija mora biti obogaćen novim poglavljem. U čemu će posebno korisnu ulogu imati usporedba naše prakse s praksom najboljih domaćih i ino-konkurenta.

Cilj upravljanja je optimizirati proizvodnju radi postizanja konkurentske prednosti, održavanja i povećanja udjela u tržištu i radi maksimizacije dobiti.

Presudna će biti uloga strategije, do sada neostvarive, da dio dobiti proizvođači investiraju u razvoj tehnoloških i poslovnih procesa. Niska dobit i poslovanje na granici rentabilnosti loša su podloga za povećanje produktivosti rada u industriji namještaja i preradi drva Hrvatske.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!