Svaki razgovor o iskorištenosti EU fondova započinje navođenjem postotka ukupno alociranih sredstava koji je do određenog trenutka iskorišten, odnosno postotka apsorpcije. Na njega se pozivaju političari, mediji i svi drugi koji se bave EU fondovima kada žele dokazati da je neka korisnica EU fondova „dobra“ ili „loša“ u povlačenju sredstava.
U Hrvatskoj se pitanje apsorpcije aktualizira svaki put kada jedna politička opcija pokušava drugoj prigovoriti zbog (ne)uspješnog povlačenja sredstava. Pritom se nominalni iznosi, kao i sve druge dobrobiti korištenja EU fondova kao što su nova radna mjesta, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i drugi kriteriji uspješnosti ne uzimaju u obzir.
Moje je razmišljanje o ovoj priči potpuno drugačije.
Prije svega, postotak apsorpcije samo je jedan od pokazatelja uspješnosti u korištenju EU fondova koji, ako ga promatrate izolirano, može zavarati čitateljstvo.
Uzmite primjer Litve i Poljske. Poljska alokacija u perspektivi 2007. – 2013. iznosila je oko 65 milijardi eura, od čega je Poljska iskoristila oko 51,3%. S druge strane, Litva ima veći postotak apsorpcije od Poljske i on iznosi nešto malo iznad 60%, no njezina je alokacija za istu perspektivu neusporedivo manja i iznosi oko 7 milijardi eura.
Samo bi netko s manjkom zdrave pameti rekao da je Litva uspješnija od Poljske, a kriterij apsorpcije sugerira upravo to. Ovo nije jedini primjer koji dokazuje da je pototak iskorištenosti bitan, ali ne i jedini faktor procjene uspješnosti korištenja EU fondova.
Ako projekte shvatite kao niz mjera koje se provode kako bi država postigla svoje srednjeročne i dugoročne strateške ciljeve, onda možete zaključiti da se pravi indikatori uspjeha nalaze na drugom mjestu i u drugoj statistici.
Nažalost, u Hrvatskoj se statistika koristi u dnevno-političke svrhe i njome se redovito manipulira, a bez odgovornosti za to što stvarne strateške ciljeve ili nemamo ili smo od njih udaljeni godinama.
Ariana Vela,
direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pa zdrava metematika kaže da je uspješnija. Pogledajmo statistiku: Poljska, 38,5 miliona stanovnika, Litva, 3,59 miliona stanovnika. Podjelimo li dobivani iznos po glavi stanovnika Poljska je povukla 1 688 eura po stanovniku, Litva 1 949 eura.
Matematika kaže da je Litva povukla 261 euro po stanovniku više. Preme toma ne znam koji bi pokazatelj trebao pokazati da je obrnuto.
Uključite se u raspravu