I legalno poslovanje može biti neetično

Autor: Biserka Ranogajec , 19. lipanj 2006. u 06:30

U Hrvatskoj nema crnih lista tvrtki koje su se ogriješile o moralni kodeks, a u Njemačkoj takve tvrtke postaju nepoželjni partneri

“Zaposliti mlade ljude je dio poslovne etike kompanija baš kao i briga o okolišu, sadašnjim i bivšim zaposlenicima, dobavljačima ili lokalnoj zajednici”, rekao je Ronald Jeurissen profesor je na Sveučilištu Nyenrode Business Universiteit iz Nizozemske na kojem je utemeljena Europska udruga za poslovnu etiku (EBEN) koja je inicirala da kompanije, civilne udruge, sindikati i vlada surađuju sa sveučilištem na projektima zapošljavanja mladih.

Hrvatska stvarnost
Primjer koji je prof. Ronald Jeurissen predočio na nedavnom međunarodnom simpoziju “Poslovna etika i korporacijska društvena odgovornost” tipičan je za zemlje koje o etici razmišljaju na višoj razini od domaće stvarnosti. Dr. Kristijan Krkač, voditelj Centra za poslovnu etiku pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, objašnjava kako se tvrtke ne moraju ogriješiti o zakon što istodobno ne mora značiti da posluju etično. Etička dimenzija poslovnosti u nas ne postoji i nema crnih listi tvrtki koje su se ogriješile o moralni kodeks. Kad netko dospije na crnu listu, pogotovo neke samostalne nevladine udruge ili sveučilišta recimo u Njemačkoj, onda više nije poželjan poslovni partner unatoč tomu što nije prekršio zakon i učinio neko kazneno djelo. Međutim, bio je nepošten prema konkurenciji, potrošačima ili možda zaposlenicima. Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori bavi se, doduše, i etičkim prekršajima, no Krkač smatra da taj sud nije saživio ni postao važan u javnosti.
Dr. Rustem Khairov, zamjenik direktora fondacije International Relations Department u Moskvi, tvrdi da postoje velike razlike u društvenoj odgovornosti kompanija u Rusiji i Hrvatskoj iako je slično počelo u objema državama s naglim bogaćenjem pojedinaca početkom devedesetih godina. To je povuklo visok stupanj korupcije i kriminala koji je, kaže Khairov, u Rusiji još veliki. Ruske privatne korporacije koje posluju na svjetskom tržištu morale su prihvatiti poslovne međunarodne standarde. Osim toga, njih stotinjak u Rusiji potpisalo je dokument Global Compact kako bi se izdvojili od ostalih i od njih se očekuje poslovanje koje slijedi norme etičkog ponašanja. Takvo ponašanje očekuje se ne samo na međunarodnom tržištu nego i domaćem te i unutar kompanija. Najveći primjer neetičkog, ali i nezakonitog poslovanja američkim gostima koji su sudjelovali na spomenutom simpoziju još je slučaj Enron. Tvrtke u SAD-u, pogotovo nakon tog primjera, nastoje osigurati transparentnost financijskog poslovanja. To traže jedna od druge, s time da se dostupnost informacija ne smije zlorabiti, rekao je Daniel Estrada iz istoimene konzalting-organizacije.

Britanska pomoć
Gloria Zuniga, profesorica na Grand Valley State University u Michiganu, podsjetila je na slučaj neetičkog ponašanja američkih kompanija koje su iskorištavale radnu snagu u drugim državama. Konkretno, kompanija Nike svojedobno se tako ponašala u Meksiku jer su joj to omogućavali tamošnji zakoni. Javnost u SAD-u reagirala je pa je kompanija morala popraviti svoje ponašanje, a u međuvremenu i meksički su zakoni postali rigorozniji. Prof. Dawid Crowther, predavač na britanskom Sveučilištu Montfort University, pohvalio je primjere dragovoljnog rada zaposlenih za vrijeme njihova radnog vremena u humanitarne svrhe što na Otoku postaje sve više u modi. Ta se praksa pokazala korisnom i za poslodavce koji se na taj način mogu reklamirati i podići ugled u lokalnoj zajednici.

Zaposlenici Cooperative Banke pomažu siromašne
Khosro S. Jahdi, profesor na Bradford School of Business Law, spominje primjer Cooperative Banke u Londonu koja već više od dva desetljeća provodi politiku društvene odgovornosti na način da u određivanju poslovne politike konzultira lokalnu zajednicu. Osim što banka financijski pomaže ljudima iz bliže okolice, njezini zaposlenici provode određeno vrijeme u vrijeme radnog vremena na radu, primjerice onih udruga koje pomažu najsiromašnijima. Stanovnici Londona rado postaju klijenti te banke i kažu da to čine zato što se njezini zaposlenici brinu o ljudima i onda kada oni ostare ili kada postanu siromašni.

Komentirajte prvi

New Report

Close