Živjele nove vrhunske graševine! Stvaraju ih kloniranjem trsova

Graševina je najvažnija jer je Hrvatska najviše proizvodi, objašnjava Edi Maletić / MATIJA HABLJAK/PIXSELL Graševina je najvažnija jer je Hrvatska najviše proizvodi, objašnjava Edi Maletić / MATIJA HABLJAK/PIXSELL

Profesor Edi Maletić s Agronomskoga fakulteta znanstvenim metodama usavršava popularnu sortu.

Klonska selekcija je jedini oplemenjivački postupak kod kojega možemo poboljšati karakteristike sorata. Tim riječima pojasnio nam je osnovu procesa Edi Maletić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji već niz godina radi na klonskoj selekciji vinove loze. Kako objašnjava Maletić, sorte se razmnožavaju vegetativno, no prilikom tog procesa dolazi do pojava mutacija. U pitanju su trajne promjene na genotipu i premda ima puno više negativnih mutacija, one pozitivne su ključne za ovaj proces.

“Svrha, cilj i smisao klonske selekcije je pronaći upravo te biljke kod kojih su se dogodile te pozitivne promjene, a da te promjene nisu rezultat okolišnih uvjeta, pozicije, već da su rezultat promjene u samom genomu biljke. Graševina je nastala generativno prije mnogo stoljeća, a jedini način za poboljšati tu sortu je da pronađemo te pozitivne mutacije koje su se dogodile u kloniranju”, objašnjava Maletić. Primjerice, na jednom od nekoliko desetaka tisuća trsova graševine dogodi se pozitivna mutacija te je grozd rastresitiji i neće biti toliko osjetljiv na trulež, ili se dogodi pozitivna mutacija pa je grožđe aromatičnije, ili ima viši sadržaj šećera koji će rezultirati višim alkoholom i boljim vinom ili nekom drugom proizvodno važnom karakteristikom. Poanta je pronaći te biljke, ispitati i dokazati da je riječ o mutacijama. Kako kaže Maletić, nakon što ih pronađu i ispitaju, moraju ih i razmnožiti na drugim lokacijama i uvjeriti se da biljka ponavlja tu pozitivnu mutaciju.

“Klonska selekcija je mukotrpan posao koji traje 12 do 15 godina. Prvih nekoliko godina moramo obići niz terena, najčešće starijih vinograda, obilježiti sve te trsove koji očituju pozitivne promjene i potom ih promatrati po nekoliko godina. U klonskoj selekciji se u pravilu kreće s nekoliko stotina elitnih biljaka koje smo izdvojili, a onda se taj broj sužava i svake godine odbacujemo biljke koje svojstva ne ponavljaju. Drugi važan uvjet da bi biljke ostale u klonskoj selekciji je da budu slobodne od virusa. Naime, postoje gospodarski važni i štetni virusi koji napadaju vinovu lozu i ona živi s njima, no zbog toga daje lošije rezultate˝, objašnjava Maletić.

Kreirali čiste linije

Klonsku selekciju graševine započeli su s 250 izdvojenih biljaka, a nakon godina promatranja i analize na viruse ostalo ih je 80 koji su bili zdravi i koji su ponavljali elitna svojstva. Tih 80 su razmnožili po lokacijama i promatrali ih i dalje - neke su izdvojene zbog veće rodnosti, neke zbog šećera, tolerantnosti prema bolestima...

Svoj doprinos dala je udruga kutjevačkih vinara koja je podnijela najveći teret, a pomogli su je i Grad Kutjevo i Požeško-slavonska županija. Od vinara s kojima su surađivali tu su Vlado Krauthaker i Josip Galić te tvrtka Lozni cijepovi Kutjevo koji su im pomogli u kreiranju čistih linija graševine.

“Počelo je obilaskom kutjevačkog vinogorja 2004. godine kad smo izdvojili 250 početnih, zatim se broj smanjio na 80 te smo došli do 12 klonova koje smo posadili kod Galića u vinogradu te deset koje smo posadili na Agronomskom fakultetu. Od tih deset, odabrali smo četiri koje smo uputili Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo koji je ovlaštena institucija za izdavanje rješenja o registraciji klonova. Do kraja godine očekujemo da će ta četiri klona graševine biti priznati. Ta četiri klona su divergentni po karakteristikama, ali to smo i htjeli. Sad imamo graševinu koja daje moćnija, robusnija vina s višim sadržajem šećera u bobicama. Kao drugu krajnost imamo graševinu koja će davati lakša, svježija, aromatičnija vina i u sredini imamo dva standardna klona. Time smo pokrili cijelu populaciju graševine, odnosno sve ono što sorta može dati. Cilj svega toga je da u budućnosti pružimo svakome tko će saditi graševinu da ima mogućnost izbora. Puno će ovisiti i o lokaciji, nije isto saditi graševinu u Varaždinu, Iloku i ili Kutjevu sukladno području i tlu na kojem je sadite ćete moći prilagoditi klon”, tvrdi profesor.

Budući da im nedostaje infrastruktura za uzdržavanje sadnog materijala, zadnje razmnožavanje čistih linija klonova rade u Njemačkoj u suradnji s institutom za grožđe i vino u Geisenheimu i tamo su u suradnji s lokalnim rasadničarom razmnožili klonove te će graševina i kraljevina na proljeće biti na fakultetu gdje će se zasaditi matični nasad. Najviše će dobiti proizvođači, koji će moći birati klonove kojima će moći podići razinu svoje proizvodnje – i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu.

Klonska selekecija kao postupak je poznat više od stotinu godina u vinogradarstvu i počeo se provoditi u Njemačkoj i mnoge su zemlje svoje autohtone sorte provukle kroz postupak selekcije. Maletić napominje kako je to u pravilu pozitivan proces, no može se otići u krajnost.

“Nedavno sam bio na skupu u Njemačkoj i čuli smo podatke o rajnskom rizlingu koji je njima glavna sorta i toliko su otišli u klonskoj selekciji da su suzili raznolikost rajnskog rizlinga i sad po drugim zemljama traže stare vinograde i traže ono što su odbacili prilikom kolonske selekcije”, pojašnjava Maletić.

Obuhvaćene sve regije i sorte

Hrvatska je, pak, u proces krenula dosta kasno te su se naše autohtone sorte mogle kupiti samo kao populacija - kao sadnice najniže kvalitativne kategorije, odnosno standardni sadni materijal. Uz graševinu, Agronomski fakultet proveo je klonsku selekciju na 12 sorti. Najdalje su otišli sa škrletom koji ima tri priznata klona. To je bio prvi projekt tog tipa u Hrvatskoj, a počeo je prije 18 godina na inicijativu vinara Miklaužića iz Kutine. U selekciju kraljevine uključili su se Grad Sveti Ivan Zelina i Zagrebačka županija, a uskoro će tri ili četiri klona ići u priznavanje. Tu su i plavac mali, plavina, debit, maraština i vugava - pet dalmatinskih sorata. U klonskoj selekciji je i krčka žlahtina, grk s otoka Korčule i moslavac odnosno pušipel iz Međimurja. Obuhvatili su sve regije i sorte osim malvazije istarske na kojoj rade Talijani i Institut u Poreču te babića kod kojeg je bio problem jer nisu mogli pronaći bezvirusne jedinke.

“Fakultet je znanstveno-nastavna ustanova i to je stručni posao koji u drugim zemljama rade institucije koje nisu nužno znanstvene. Kod nas nedostaje sustav koji bi takve stvari uređivao pa smo mi ustrajali na tome da fakultet pokrene i provede selekciju do kraja, a u financiranju smo se snalazili, od udruga, gradova, županija, a kod nekih sorata poput ovih dalmatinskih nismo ni dobili financiranje. Ipak, uspjeli smo i Hrvatska će biti bogatija za po nekoliko klonova od svake od 12 sorata. Usudio bih se reći da je to revolucionarna stvar u našem vinogradarstvu i vinarstvu zato što je kvalitetna sadnica ključ svega u poljoprivredi˝, pohvalio se Maletić.

 

Kvalitetna je sadnica ključ

Hrvatska će biti bogatija za po nekoliko klonova od svake od 12 sorata. To je revolucionarno u našem vinarstvu jer je kvalitetna sadnica ključ svega u agraru

Promjene od jeseni

Maletić se pohvalio i nedavnim susretom s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem koji je pokazao volju ministarstva da zajedno rade na promjenama. Prve se očekuju na jesen.

“Graševina je najvažnija jer je Hrvatska najviše proizvodi. Prije desetak godina smo imali boom i proizvodili smo više od 7 milijuna sadnica, a sad smo na manje od 2 milijuna. Taj broj je rapidno padao od 2009. pa do 2013. godine, a od trenutačnih 2 milijuna graševine je 600.000 i uvjerljivo je najzastupljenija i izuzetno važna i vodeća sorta koju vole i vinari i potrošači”, kaže Maletić.

Interes za sadnjom pokazali su mnogi vinari, a prvi je ozbiljnije krenuo Galić koji je na položaju Vetovo posadio po 1000 loza svakog klona.

“Oko 20.000 sadnica koje su u proizvodnji ove godine su rezervirane za članove udruge. Ti mladi vinogradi od kojih uzimamo repromaterijal još nisu dovoljno razvijeni, no to će već iduće godine biti drugačije te ćemo iz matičnih nasada na fakultetu zadovoljiti potrebe tržišta za klonskim materijalom”, zaključuje Maletić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve