Zapošljavanje poduprli s 868 milijuna kuna

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Prihodi HZZ-a od pomoći EU-a dosegnuli su lani gotovo 600 milijuna kuna, 258 milijuna više nego 2017.

S krajem srpnja "brojač" Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazivao je da je u prvih sedam mjeseci ukupno prijavljeno 146.066 slobodnih radnih mjesta, a uz 103.655 zapošljavanja HZZ navodi i da je od početka godine mjere Aktivne politike zapošljavanja koristilo ukupno 48.971 osoba. 

U odnosu na kraj lanjskog srpnja u evidenciji nezaposlenih krajem sedmog mjeseca bilo je 16 posto manje osoba (ukupno 114.389), od čega približno svaka peta ostvaruje pravo na novčanu naknadu.  Daleko više raznih vrsta brojki ponudili su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Godišnjem izvješću od radu u 2018. koje se našlo na jučerašnjoj sjednici Vlade na kojoj je, dakako, i prihvaćeno.  Ta državna institucija u novije vrijeme sve više svoje aktivnosti, uključujući desetak mjera Aktivne politike zapošljavanja, financira iz sredstava Europske unije, i to je dobro.

Prihodi od pomoći institucija i tijela EU dosegnuli su lani gotovo 600 milijuna kuna odnosno 75 posto ili 258 milijuna kuna više nego godinu prije. Istodobno, iz Državnog proračuna HZZ-u je lani  proslijeđeno 1,7 milijardi nasuprot 1,82 milijarde godinu prije. Na strani rashoda najveću stavku čine oni za prava za vrijeme nezaposlenosti. No, dok se oni ipak smanjuju, a lani je to bilo s 1,34 na 1,2 milijarde, povećavaju se izdvajanja za razne programe tzv. Aktivne politike zapošljavanja (APZ). U njih je u 2018. usmjereno 868 milijuna kuna, što je 43 posto ili 260 milijuna kuna više nego prethodne godine.

 

260 milijuna

kuna više nego 2017. dano je za APZ programe

U svakom slučaju, to su veliki iznosi. Kako su istodobno i izazovi tržišta rada sveprisutni i sve veći, utoliko je važnije što ažurnije pratiti i kakve učinke proizvode pojedine mjere iz paketa politike zapošljavanja. To, međutim, nije predmet izvješća, a "prava" valorizacija učinaka aktualnih mjera bi se, prema najavama iz Vlade od prije nekoliko mjeseci, može očekivati tek 2021., dakle, za dvije godine. Upravo predugu "rupu" u temeljitom vrednovanju učinaka kao problem ističe i Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu. 

 

43,6 posto

ukupnog zapošljavanja odnosilo se na mlade

Dosad su se s tim u vezi najčešće potezale rasprave oko efekata jedne od mjera pokrenutih za mandata resornog ministra Miranda Mrsića, a to je tzv. SOR ili Stručno osposobljavanje kroz rad. Koliko je ta mjera pridonijela osposobljavanju i stjecanju iskustva mladih, a koliko ih je u startu pogurala u zonu slabo plaćenog rada, smanjujući cijenu rada i svima ostalima, mišljenja su i dalje podijeljena. Jednako tako, iz izvješća HZZ-a teško je reći je li u pogledu poticanja zapošljavanja dobro raspoređen fokus na teško zapošljivim skupinama, dugotrajno nezaposlenim (a takvih je 43% nezaposlenih u evidenciji HZZ-a) i/li osobama s invaliditetom nasuprot, primjerice, poticajima za samozapošljavanje. I za te odgovore zasad nedostaju strukturne analize, kao što, uostalom, i aktualna reforma obrazovanja podcjenjuje problem strukturne nezaposlenosti.

 

43 posto

nezaposlenih činile su dugotrajno nezaposlene osobe

A on je,  prema mnogim gospodarstvenicima i ekonomistima, važniji od toga "hoće li djeca u školi učiti na tabletima". Kako bilo, u HZZ-u, među ostalim, u izvješću za 2018. ističu da su posebnu pozornost posvetili ohrabrivanju i pomoći nezaposlenim osobama u pokretanju posla. Održano je, kažu, 14.729 individualnih savjetovanja kojima je savjetovano 9130 nezaposlenih osoba o mogućnostima samozapošljavanja, a ovisno o njihovim procijenjenim potrebama te karakteristikama i zapošljivosti, dio korisnika uključuje se u aktivnosti profesionalnog usmjeravanja.

 

37 tisuća

novouključenih korisnika mjera APZ-a u 2018.

  Istodobno, u mjere Aktivne politike zapošljavanja lani je uključeno 36.935 novih korisnika. Najviše ih je bilo uključeno u mjeru potpore za zapošljavanje - gotovo petina ili 7121 osoba. Brojnošću slijede potpore za samozapošljavanje sa 6485 osoba ili 17,6% korisnika te za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, u što se lani uključilo 5885 osoba ili 15,9 posto novouključenih korisnika APZ-a.

Više od pet tisuća ih je koristilo mjere vezane uz javni rad i obrazovanje nezaposlenih, a nešto manje od četiri tisuće za program stalnih sezonaca. U HZZ-u ističu kako se implementacija, provedba te kontrola mjera aktivne politike zapošljavanja provodi kroz sustav informacijsko-komunikacijske tehnologije, te se mogu pratiti i financijski pokazatelji zacrtani odobrenim proračunom te ciljevi opisani godišnjim planom rada. Tako je lani, primjerice, izvršeno i 1369 terenskih kontrola na licu mjesta, od čega najviše u mjerama javni rad, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve