Za ministra Marića HUP-ov Skor je 'malo neočekivan', za bivšeg ministra Grčića 'dramatičan'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako smatra da su rezultati HUP skora kada je u pitanju fiskalna konsolidacija "malo neočekivani" , s obzirom da je Hrvatska među zemljama s najvišim i najbržim smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.

Danas su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni rezultati HUP Skora, alata koji mjeri reformski napredak u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj, a on za 2018. godinu iznosi 36 bodova od mogućih 100, što je za dva boda manje u odnosu na 2017., jer su druge zemlje iz središnje i istočne Europe brže napredovale.

Na pad HUP skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46 bodova) te investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26 bodova), a na predstavljanju je između ostalog upozoreno kako veliki problem stvaraju opterećenje gospodarstva i presporo provođenje reformi.

Marić je danas nakon sjednice Vlade održao konferenciju za medije u povodu predstavljanja Strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021., a na pitanje novinara o rezultatima HUP Skora ustvrdio je da su s njegove strane, kada je u pitanju fiskalna konsolidacija, rezultati "malo neočekivani".

"Ako činimo ovo što činimo, da smo među zemljama s najvišim i najbržim smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u, zar to još uvijek nije dovoljno?", kazao je Marić, dodavši da Vlada provodi ono što je zacrtala 2016. godine.

Napominje da je fiskalna konsolidacija postignuta "oštrom, čvrstom i jasnom kontrolom" rashodne strane proračuna te da je odnos prema novcu poreznih obveznika odgovoran, racionalan i transparentan. 

Dodaje da je i prihodna strana tu dala podršku, te ističe da, za razliku od prošlosti, višak prihoda nije išao u dodatnu potrošnju već je korišten za smanjivanje duga, pa su tako i tri godine zaredom i postignuti rezultati bolji od onih originalno očekivanih.

Podsjeća da je Vlada već u prvoj godini mandata krenula s poreznim izmjenama, pri čemu je naveo i smanjivanje stopa poreza na dobit, a prve godine, nakon što je mjera stupila na snagu, prihodi od poreza na dobit su bili 17 posto veći, pa je tako smanjivanjem poreznog opterećenja proširena porezna baza, davajući stimulans gospodarstvu, kaže Marić.

"Rekao bih da su tu Vlada i poslodavci u potpunosti na istom tragu", ustvrdio je Marić. Kaže da uvijek postoje neka očekivanja i želje, te kako je pozitivan pritisak "realan, racionalan i razumljiv", poručivši da će Vlada na tom tragu nastaviti i dalje.

U smislu daljnjeg rasterećenja rada, podsjetio je i na mjeru povećanja neoporezivnog dijela dohotka s 2.500 na 7.500 kuna.

Marić kaže da Vlada s poslodavcima kontinuirano razgovara te kako će nastaviti dijalog o tome u kojim pogledima bi bilo najbolje gledati daljnja porezna rasterećenja.

Napominje da objave poput HUP-Skora ili preporuke Komisije Vlada uzima vrlo ozbiljno, no napominje kako porezni sustav promatra u cjelini. Kaže da se poreznim sustavom ne mogu riješiti svi problemi, no kako će i u nastavku rada nastojati dati dodatni stimulans, i kroz porezni sustav, da se olakšaju uvjeti poslovanja, kako poduzetnicima, tako i građanima.

Marić je također izvijestio da rizici preostalih izdanih državnih jamstava iznose ispod dva posto BDP-a, a osim brodogradilišta, to obuhvaća i lučke uprave, Croatia Airlines i neka druga poduzeća i segmente.

Na pitanje novinara o apelu Uprave 3. maja da im se pomogne oko dobivanja zajma za završetak brodova, kako tako naposljetku ne bi utjecali na proračun, Marić je kazao da se o svemu razgovara, no kako ne želi stvarati nikakva nerealna očekivanja. Vlada ni prema nijednom izazovu ne nastupa indiferentno, kaže Marić, no apostrofira da je moguće rješenje ono koje je u okviru zakona, kao i mogućnosti koje imamo.

Ministar financija nije želio kazati što bi značilo eventualno podizanje ocjene kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch, kazavši kako će se suzdržati od bilo kakvih komentara, a nakon objave ocjene, koja se očekuje sutra, kazao je da će rado prokomentirati izvješće.

Grčić: HUP-ov skor pokazatelj da je stanje dramatično

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić u četvrtak je ocijenio da najnoviji HUP skor pokazuje koliko je situacija dramatična, a najvećim problemom smatra previsoko porezno opterećenje.

Grčić je novinarima u Saboru rekao da HUP-skor za 2018. od 36 bodova "govori da je situacija dramatična".

"Treba rasteretiti plaće, a ne smanjivati PDV, jer se to prelije u ruke trgovaca", rekao je on. SDP to stalno predlaže, no Vlada od 1. siječnja 2020. godine planira smanjiti PDV s 25 na 24 posto, dodao je. 

Smatra da je bolje dvije milijarde kuna koje će se na taj način osloboditi, usmjeriti u povećanje osobnog odbitka s 3800 na 5000 kuna te povećati plaće za 350 do 500 kuna. Ističe da to ne bi išlo na teret poduzetnika i protiv konkurentnosti.

Ključan je po njemu i problem produktivnosti. Kaže da je pred Vladom puno posla, posebno u reformi javne uprave, što je preporučila i Europska komisija, jer bi uštede u dijelu javne uprave omogućile novo porezno rasterećenje, a to znači veću konkurentnost i barem neku šansu za gospodarstvo.

"To je jedino što uz investicije, istraživanje u razvoj i nove tehnologije i proizvode koji nose veću dodatnu vrijednost, može dignuti Hrvatsku u gospodarskom smislu i smislu pozicije na HUP-ovom skoru", rekao je Grčić.

HUP je u četvrtak objavio novu vrijednost "HUP Skora", alata koji mjeri reformski napredak u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj. Taj skor za 2018. godinu iznosi 36 bodova od mogućih 100, što je za dva boda manje u odnosu na 2017., jer su druge zemlje iz središnje i istočne Europe brže napredovale.

Na pad HUP skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46 bodova) te investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26 bodova). 

Kako ističu u HUP-u, najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva, na koji utječe broj procedura i vrijeme potrebno za plaćanje poreza. Iako su to parametri koji se za prošlu godinu nisu mijenjali, navode da je skor broj procedura 0, što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji među 10 novih članica EU-a. Navode i da Hrvatsku najjače pritisnutu na dno drže porezna i slična opterećenja.

Komentari (3)
  • All
    All 23:14 6.6.2019.

    Vortac


    Dok je bio potpredsjednik Vlade, Branko Grčić je natukao 16 negativnih kvartala zaredom i bio direktan uzrok jednoj od najduljih recesija u europskim okvirima, postavivši tako vrlo solidan temelj za ove HUP-ove brojke koje su mu sad odjedanput 'dramatične'.

    Za razliku od idile koja je vladala prije njega i koja vlada upravo sada !

  • Vortac
    Vortac 16:27 6.6.2019.

    Dok je bio potpredsjednik Vlade, Branko Grčić je natukao 16 negativnih kvartala zaredom i bio direktan uzrok jednoj od najduljih recesija u europskim okvirima, postavivši tako vrlo solidan temelj za ove HUP-ove brojke koje su mu sad odjedanput ‘dramatične’.

  • bug0
    bug0 16:22 6.6.2019.

    … Napominje da je fiskalna konsolidacija postignuta “oštrom, čvrstom i jasnom kontrolom” rashodne strane proračuna te da je odnos prema novcu poreznih obveznika odgovoran, racionalan i transparentan. ….

    je transparentno ga trošite na javne nabave, neučinkovite općine i izmišljena radna mjesta…. razne povlaštene mirovine, nove branitelje ovdje i stare u drugoj državi… pa da se ne nabraja dalje… mahhh da nema turizma odavno bi prdnuli u fenjer

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve