Postoji puno sličnosti između onoga što se događa u eurozoni i Hrvatskoj: potencijalna stopa rasta BDP-a je niska; za eurozonu je procijenjena na jedan posto, za Hrvatsku također, a od monetarne se politike previše očekuje.

Ono što je ona uspjela jest smanjenje kamatnih stopa, ali nije uspjela da iz toga proizađu više stopa inflacije, viša potrošnja ili rast BDP-a. Zašto? Jer ona nije ni ograničavajući faktor.

Tim je riječima guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prokomentirao izlaganje Klaasa Knota, predsjednika Središnje banke Nizozemske, koji je govorio o ekonomskoj politici europske monetarne unije iz perspektive središnje banke.

U izlaganju gosta HNB-a u fokusu su bili potezi koje je Europska središnja banka poduzela kako bi odgovorila na krizu i nisku inflaciju.

Dugoročno vođenje akomodativne monetarne politike može dovesti do rizika za financijsku stabilnost, a unatoč tome što su gospodarske ranjivosti u pojedinim zemljama smanjene, a monetarna unija ojačala, njezino jačanje još nije završeno. Istaknuto je da je poželjna daljnja europska integracija.

Da se efekti mjera monetarne politike s vremenom smanjuju, smatra i Vujčić, koji nije htio komentirati predizbornu kampanju, no naglasio je da su očekivanja od svake vlasti ista i uvijek se svode na strukturne reforme.

“Ne bi bilo dobro rješenja tražiti ondje gdje ih nema”, poručio je guverner Vujčić.