'Vojska' od 3000 ljudi u velikoj inventuri agrara, prvoj od 2003.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Prvi rezultati popisa očekuju se potkraj studenoga iduće godine, a konačni do kraja 2021.

Za nešto više od godinu dana, od početka do kraja lipnja 2020., diljem Hrvatske provest će se popis poljoprivrede, prvi nakon 2003.

Državni zavod za statistiku za prateći je prijedlog zakona javnu raspravu zaključio u ožujku, a Vlada ga je na jučerašnjoj sjednici proslijedila u hitnu saborsku proceduru, što se objašnjava stvaranjem uvjeta za provedbu Uredbe EU iz 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava. "Cilj popisa je dobivanje što preciznijih podataka o poljoprivredi i utvrđivanje njene važnosti za gospodarstvo", podcrtao je ministar i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić ističući kako je on bitan i radi provedbe Zajedničke poljoprivredne politike i izrade niza strateških dokumenata za novo financijsko razdoblje.

  Prvi rezultati popisa očekuju se potkraj studenoga iduće godine, a konačni do kraja 2021. Na popisu će biti angažirano više od 3000 sudionika, a Državni zavod za statistiku u međuvremenu će se pobrinuti za njihovu edukaciju. Iz državnog proračuna za cijeli je taj projekt (od priprema i organizacije popisa do obrade podataka) u okviru financijskog plana DZS-a za razdoblje 2018. do 2021. predviđeno 34 milijuna kuna. Sveobuhvatna inventura svakako će poboljšati kvalitetu statistike i uvida u stvarno stanje čime sve Hrvatska u poljoprivredi raspolaže, misli i Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

 

300 tisuća

hektara razlika u podacima DZS-a i ARKOD-a o korištenju pašnjaka

Danas nije rijetkost da podatke koje mediji prenose pozivajući se na državnu statistiku ili Eurostat državna tijela opovrgavaju kao netočna. Takvih je slučajeva bilo vezano uz npr. podatke o voćnjacima ili proizvodnji mlijeka. No, u redovima poljoprivrednih eksperata u pogledu "nesuglasja" statistike i administrativnih izvora i češće se navodi primjer podataka o poljoprivrednom zemljištu. Tako se npr. podaci DZS-a i ARKOD-a vezani uz zajedničko korištenje pašnjaka razlikuju za 300-400 tisuća hektara ili više od trećine (1,5 prema 1,1 milijuna ha).

Popis će zasigurno učiniti pouzdanijima razne podatke, od gospodarenja zemljištem i načina poljoprivredne proizvodnje do načina korištenja zemljišta, stočnog fonda i objekata, navodnjavanja, stanja mehanizacije, radne snage u poljoprivredi...

Resorni ministar objasnio je i da će se popis provesti na poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju više od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine, ali najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, bilo koju površinu rasadnika, površinu pod povrćem, sjemenskim usjevima, presadnicama cvijećem, ukrasnim biljem ili gljivama namijenjene za tržište i sve pčelinje zajednice. "Neće se popisivati površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 četvornih metara. Podaci se prikupljaju neposredno od OPG-a, poslovnih subjekata te administrativnih izvora podataka", kazao je potpredsjednik Vlade.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!