Vlada privremeno zabranjuje privatizaciju županijskih ljekarni

Autor: Marija Crnjak , 05. ožujak 2008. u 06:30

Izmjenama Zakona žele se spriječiti zloupotrebe do kojih bi moglo doći jer privatizacija još nije regulirana

Vlada će ovih dana u hitnu proceduru uputiti prijedlog izmjene Zakona o ljekarništvu kojima će se zabraniti privatizacija županijskih ljekarni s ciljem “izbjegavanja mogućih štetnih posljedica po zdravlje ljudi”, doznaje Poslovni dnevnik. To će svakako biti neugodno iznenađenje za sve one županije koje su u proces privatizacije kanile krenuti već u travnju, no nova zabrana samo je privremeno rješenje kojim Vlada tek namjerava spriječiti eventualne zloupotrebe do kojih bi moglo doći jer privatizacija ljekarništva danas nije regulirana.

Međimurski slučaj
Kako doznajemo iz izvora bliskog Ministarstvu zdravstva, već su započeli razgovori o izradi novih zakonskih rješenja koja će točno definirati model prijenosa osnivačkih prava nad ljekarnama sa županija na privatnike. Krajem ožujka ističe Uredba o zabrani privatizacije koju je Vlada donijela u prosincu 2006. nakon što su Međimurska i Varaždinska županija pokušale privatizirati ljekarničke lance u svom vlasništvu. Kako u aktualnoj verziji Zakona o ljekarništvu nigdje izrijekom ne stoji da se ne može prenositi vlasništvo s lokalne jedinice u privatne ruke, već samo da se ljekarnička djelatnost privatno može obavljati kroz zakup, činilo se da se ponovno otvara mogućnost iskorištavanja zakonske rupe. Međimurska županija, koja je prije donošenja te uredbe uredbe uspjela otvoriti pristigle ponude na svoj oglas za iskazivanje javnog interesa, ovih se dana već počela pripremati za nastavak procesa – doduše s novim modelom u kojem bi Županija zadržala 26 posto vlasništva nad devet apoteka Ljekarni Čakovec. Tad je najbolja ponuda za preuzimanje stopostotnog vlasništva nad ukupno devet ljekarni iznosila 35, a danas se popela na čak 60 milijuna kuna, zahvaljujući procesu restrukturiranja poslovanja. U Hrvatskoj trenutno postoji 26 ljekarničkih ustanova s ukupno 193 ljekarne i 23 ljekarnička depoa čiji su osnivači županije. Iako ministar zdravstva Darko Milinović dosad nije izlazio u javnost s planovima vezanim uz ljekarništvo, prijedlog izmjena Zakona koji je trenutno na čitanju u HUP-u i HGK pokazuje da država nije zaboravila na privatizaciju u ljekarništvu i da neće tako lako popustiti. Čini se da ministar dobro surađuje s Hrvatskom ljekarničkom komorom koja je u javnosti najglasniji protivnik privatizacije u kojoj ne bi bila točno utvrđena pravila igre.

Što s dobiti
“Smatramo da država treba zaštititi i svoje interese i interese pacijenata koji imaju pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, a oprskrba lijekova značajan je dio te skrbi. Ne možemo dozvoliti da županije same kreiraju kakav će model privatizacije primijeniti, a ako se otvore mogućnosti da interes za profitom u potpunosti nadvlada javni interes, zdravstvena skrb bit će ugrožena”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Ljekarničke komore Mate Portolan. U pojašnjenju izmjena zakona napominje se i da je predloženo u skladu s eurodirektivama koje prepuštaju da države utvrđuju pitanja vezano uz raspored ljekarni i pitanja uz monopol izdavanja lijekova. U pregovorima za izradu regulative koja će propisati model privatizacije ljekarni, kako doznajemo, najvažnije pitanje će biti raspolaganje s dobiti. Naime, iako su zdravstvene ustanove neprofitne, ljekarne kroz dio asortimana ipak ostvaruju dobit. Pitanje je stoga kako će se tom dobiti raspolagati u privatiziranim apotekama, odnosno hoće li se omogućiti izvlačenje dobiti ili propisati obveza da se dobit ulaže u poslovanje ljekarne i zaposlenike, što zagovara Komora.

Komentirajte prvi

New Report

Close