Vlada kreće u izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji, jednog od najkompleksnijih i najvažnijih zakona o kojemu ovise urbanistički planovi, izdavanje dozvola i uvjeti građenja nužni za svaku investiciju. “Cilj je ubrzati i pojednostaviti procedure. U travnju bi izmjene trebale biti u Saboru”, potvrdio nam je potpredsjednik Vlade Domagoj Ivan Milošević.

Poziv struci
Ministar graditeljstva Branko Bačić pozvao je urbaniste, arhitekte i inženjere građevinarstva da daju prijedloge, a u ministarstvu zbog rane faze izrade ne mogu reći što će točno i kako biti promijenjeno. U pozivu struci Bačić navodi slične argumente kao i Milošević: “skraćivanje procedure izrade i donošenja prostornih planova, revidiranje izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja, skraćivanje procedure ishođenja dozvola za građenje te neke manje intervencije”.Neslužbeno smo uspjeli doznati pet pravca u kojem će ići izmjene. Prvi je da će se omogućiti lakša prenamjena stanova za turističku djelatnost ili poslovnu namjenu. Po sadašnjem stanju, ako je investitor gradio apartmane za prodaju na moru, ali ih ne može prodati, da bi ih iznajmljivao mora opet vaditi izmijenjenu lokacijsku dozvolu, potvrdu glavnog projekta i uporabnu dozvolu. Isto je želi li se u stanu želi obavljati poslovna djelatnost. To bi se ukinulo kako bi se tisuće neprodanih stanova i apartmana gospodarski aktiviralo. Preispituje se i općenito pitanje namjene objekta kroz dozvole. Druga stvar koja je dosad blokirala investicije su dozvole za ceste, nužne kako bi objekt uz njih dobio odobrenje za građenje.

Zaobilaze se sporovi
Često se oko zemlje za cestu spore lokalna i središnja država, a dok nema čistog vlasništva, ne može se izdati dozvola za cestu, samim tim ni za objekt in pored nje. Izmjenama bi se omogućile dozvole za takve slučajeve, a sporovi bi se naknadno rješavali. Treće je da će se proširiti popis objekata kojima ne treba odobrenje za građenje, nego lokacijska dozvola. Četvrta izmjena je možda i najspornija. Smanjit će se broj potrebnih detaljnijih urbanističkih planova prije investicije. Ideja je da se oni donose samo za područja bez infrastrukture i već dovoljnog stupnja uređenosti. Za ostale bi lokalna uprava određivala uvjete gradnje u skladu s planovima višeg reda. Dodatno, omugućla bi se lakša gradnja ugostiteljsko-turitičkih sadržaja u naseljima na obali. Zdenko Karakaš, direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu pozdravlja dio oko cesta, ali kaže da su ostale izmjene tek krpanje rupa bez rješavanja problema. Strahuje da se opet ide u brze promjene bez analize učinaka pod egidom poticanja investicijske klime. “Nema detaljnih urbanističkih planova pa se sve želi rještiti kroz lokacijsku dozvolu, što odugovlači proces i daje veliku važnost činovnicima. Donošenje planova traje, ali to je jedino dobro rješenje i može se poraditi na ubrzanju procedure, ali ukidanja nisu dobra.” kaže. Kaže da bi ministarstvo trebalo odgovoriti zašto nije provedena nijedna urbana komasacija iako ih zakon predviđa već 2,5 godina.

Infrastruktura

Lakši pristup elektroenergetskoj mreži
Mijenjat će se i pravilnik o priključivanju objekata na elektroenergetsku infrastrukturu. “Želimo naći rješenje kojim će biti zadovoljni i investitori i HEP”, potvrdio je dodano Milošević. Inače, želi li danas investitor graditi objekt koji uz sebe nema trafostanicu, mora dati zemljište za nju, platiti gradnju trafostanice te ju predati HEP-u da bi mu ta tvrtka potom prodavala struju.