Vlada popravlja slabe karike u sustavu obrazovanja obrtnika

HOK, na čelu s Dragutinom Ranogajcem, izjasnit će se idućeg tjedna/Goran Stanzl/PIXSELL HOK, na čelu s Dragutinom Ranogajcem, izjasnit će se idućeg tjedna/Goran Stanzl/PIXSELL

Pomoćničkim ispitima pristupa sve manje učenika, 2017./2018. učinilo je to 42% onih koji su završili III. razred srednje škole obrtničkim zanimanjima.

S početkom nove školske godine Vlada je ušla u izmjene zakona o obrtu kako bi uskladila potrebe tržišta rada i obrazovnog sustava.

Prema pregledu stanja na terenu kojeg je jučer iznio ministar gospodarstva Darko Horvat, mnoga rješenja koja su u primjeni od 2013. pokazala su se neodgovarajućim i ograničavajućim, te ih je potrebno korigirati. 

Promašen model
Takvim se pokazalo stavljanje provedbe pomoćničkih ispita u nadležnost Agenciji za strukovno i obrazovanje odraslih, zatim evidencija ugovora o naukovanju, koja je dana u nadležnost Ministarstvu gospodarstva, dok je za mentore u gospodarstvu bila propisana obveza polaganja posebnog programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija.

Takvim modelom izgubljena je po ministru važna spona između gospodarstva i obrazovanja koju je omogućavala Hrvatska obrtnička komora, budući da ustanove za strukovno obrazovanje nisu u mogućnosti motivirati gospodarstvenike za sudjelovanje u pomoćničkim ispitima. To je rezultiralo i time da svake godine pomoćničkim ispitima pristupa sve manji broj učenika, pa je u školskoj 2017./2018. pristupilo tek 42 posto učenika koji su završili treći razred srednje škole u zanimanjima vezanima uz obrte.

Stoga Vlada HOK-u vraća u nadležnost pomoćnički ispit, a on se preimenuje u naučnički. Mijenja se i koncept naučničkog ispita tako da će on biti dio završnog rada, za razliku od dosadašnje prakse da se njihovo polaganje odvijalo neovisno jedno o drugome. Po novome će svaki učenik po završetku srednjoškolskog obrazovanja u strukovnim školama pristupiti pomoćničkom ispitu. Izmjene predviđaju i omogućavanje donošenja jednostavnog programa edukacije mentora u gospodarstvu, a ubuduće će i strukovne kurikulume za obrtnička zanimanja izrađivati Ministarstvo gospodarstva, što bi trebalo dovesti do većeg utjecaja gospodarstva na upisnu politiku. 

Iskustvo je presudno
Novina je i deregulacija vezanih obrta. Osobama koje imaju odgovarajuće srednje obrazovanje omogućila bi se registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita, uz uvjet da imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Time se, po Horvatovim riječima, liberalizira pristup tržištu i stimulira osnivanje obrta.

Planira se i ukidanje cijene obrtnice, te odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, a s obzirom na stanje na tržištu, posebno je zanimljiva najava ukidanja popisa djelatnosti u kojima se mogu obavljati sezonski obrti. Taj popis utvrđen je pravilnikom još u vrijeme kada je resorni ministar gospodarstva bio Đuro Popijač, a sadrži 50-ak djelatnosti. Osim obuhvata, Vlada ujedno i produljuje trajanje sezonskog obavljanja obrta sa šest na devet mjeseci. Iz HOK-a jučer nije bilo komentara o izmjena zakona, ali su najavili da će se izjasniti na konferenciji za novinare početkom idućeg tjedna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve