Privatni sektor i osobna potrošnja bit će u idućoj godini glavni generator privrednog rasta koji bi trebao iznositi oko 6,1 posto, očekuje Vlada Ive Sanadera koja je na jučerašnjoj sjednici usvojila Pretpristupni ekonomski program za razdoblje 2008. do 2010. godine. U sjeni političkih pregovora o sastavu novog kabineta Vlada je održala redovitu sjednicu u nastojanju da javnosti pošalje poruku kako se tekući poslovi, osobito oni vezani za pristupanje Europskoj uniji, odvijaju bez zastoja.

Smanjivanje deficita
Prema Pretpristupnom programu glavne se odrednice Vladina rada neće mijenjati. Naglasak je na makroekonomskoj stabilnosti, smanjivanju deficita, smanjivanju udjela države u vanjskom dugu i reformama uprave, pravosuđa te privatizaciji sektora ovisnih o državnim potporama. Osobna potrošnja dala je bitan doprinos rastu BDP-a koji je iznosio 6,8 posto u prvoj polovini 2007. godine, priznaje Vlada. U 2008. godini očekuje se realni rast osobne potrošnje od 5,4 posto, a u 2009. i 2010. oko 5,1 posto. Rast potrošnje očekuje se zbog projiciranog rasta mase plaća zbog rasta zaposlenosti i plaća, koji uzrokuje pojačana ekonomska aktivnost. Vlada smatra da će osim povećanja raspoloživog dohotka, na optimizam potrošača povećati i daljnji rast njihove imovine. Procjena se odnosi na cijene nekretnina i na povećanu vrijednost financijske imovine poput dionica i udjela u investicijskim fondovima. Navodi se da su krajem 2006. domaće fizičke osobe posjedovale dionice tržišne vrijednosti od gotovo 24 milijarde kuna, a tome treba pribrojiti i vrijednost njihovih udjela u investicijskim fondovima. Pozitivni efekt očekuje se i zbog napretka u pregovorima o ulasku u Europsku uniju. No u 2008. godini očekuje se nešto veći postotak inflacije, na godišnju razinu od 3,1 posto, i to zbog posljedica ovogodišnje suše i snažnog rasta cijena energije. Moguće je, smatraju vladini planeri, da će zbog izražene konkurencije u trgovini na malo trgovci žrtvovati dio svojih marži na prehrambene proizvode. Očekuje se da će dugoročni ugovori kojima su vezani proizvođači i trgovci također ublažiti pritiske na rast cijena u nastavku ove godine. Vlada je intervenirala izvoznom carinom na pšenicu, novčano je pomogla proizvođače te sniženim trošarinama držala pod nadzorom cijenu bezolovnih benzina.

Cijena struje
Očekuje se da će jaki tečaj kune prema dolaru ublažiti pritisak cijena sirove nafte. Inflaciju bi, međutim, mogla potaknuti potpuna liberalizacija cijena električne energije: od 1. srpnja 2008. i mali potrošači dobit će pravo na izbor dobavljača električne energije. Ako se iduće godine ne ponovi suša, Vlada očekuje da će u 2009. inflacija spuznuti na 2,6 posto te usporavati na 2,5 posto godišnje u 2010. godini. U sklopu reformskih postupaka koji trebaju osloboditi prostor privatnom poduzetništvu, Vlada je jučer usvojila i nacionalni program identifikacije zemljišnih čestica. Za utvrđivanje stvarnog stanja u sektoru poljoprivrede, snimanje iz zraka i izradu karata, digitalizaciju katastarskih planova i druge mjere u dvije godine potrošit će se oko 120 milijuna kuna. Cilj je dobiti precizne podatke o stanju poljoprivrednih posjeda, što bi bio temelj za planiranje proizvodnje i dobivanje subvencija iz europskih fondova.

Uvoz šećerne repe bez carine, jeftiniji pršuti

Vlada je jučer donijela i carinske tarife za iduću godinu. Za uvoz šećerne repe ne bi se plaćala carina (kao ni za soju, suncokret i repicu) kako bi domaće šećerane imale dovoljno sirovine. Produžen je rok važenja bescarinske kvote za uvoz kukuruza do 300.000 tona, do lipnja 2008. godine. Ukinuta je osnovna stopa carine od pet posto za bentonitnu glinu, koju kutinska Petrokemija koristi kao sirovinu, čime se želi poboljšati konkurentnost te tvornice. Unutar uvozne kvote od 3570 tona svinjskog mesa određeno je da za 2000 tona vrijedi stopa od samo pet posto, i to specijalno za uvoz sirovine za proizvodnju pršuta. Vlada tako želi pomoći proizvođačima, poticati kvalitetu domaćeg pršuta po prihvatljivim cijenama i smanjiti uvoz.