Iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) su potvrdili da je potpisan ugovor s njemačkom tvrtkom Nordex o isporuci vjetroenergana za HEP-ovu vjetroelektranu Korlat u zadarskom zaleđu.

Radi se o energetskom parku snage 58 MW koji će se sastojati od 18 vjetroturbina. Iako zasad nisu ni iz Nordexa ni iz HEP-a željeli govoriti o cijeni, otprije je poznato da se radi o investiciji od maksimalno 80 milijuna eura. 

Nepoznata cijena
Naime, toliki iznos je bio planiran 2016. kada je projekt pokrenuti, no u međuvremenu je cijena opreme znatnije pala.  Iz samog HEP-a su za Poslovni dnevnik komentirali da su na lokaciji VE Korlat u tijeku pripremni infrastrukturni radovi, a da se svečano otvorenje radova planira za jesen ove godine, kad će medije i javnost upoznati sa svim detaljima projekta.

Prema podacima iz Nordexa, koji ima sjedište u Hamburgu, ugovor predviđa servisiranje i održavanje turbine u razdoblju od 20 godina. Iz HEP-a su već prije objavili, a što i sada ponavljaju iz Nordexa kroz izjavu Frane Barbarića, predsjednika Uprave HEP-a, da će VE Korlat biti prva vjetroelektrana u njihovu proizvodnom portfelju, ali i prva elektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi električnu energiju bez poticaja.

Vjetroelektrana Korlat nalazit će se 40-ak kilometara od Zadra, u blizini Benkovca uz cestu Benkovac-Karin Donji, istočno od sela Gornje Biljane na nadmorskoj visini između 270 i 340 metara.Brzina vjetra na ovoj lokaciji je umjerena, 7,2 metra u sekundi, a što su idealni uvjeti za Nordexove turbine N131/36000 koje su posebno dizajnirane za umjerene i male brzine vjetra. Isporuka turbina započet će krajem 2019., a vjetroelektrana bi trebala biti puštena u rad sredinom 2020. godine. 

Očekuje se da će Korlat proizvoditi oko 170 GWh godišnje, što je oko 1,5 posto hrvatske potrošnje električne energije. Iz Nordexa su poručili da su zadovoljni što je HEP grupa po prvi put dodala generatore vjetroagregata u svoj postojeći portfelj elektrana i da su se odlučili za njihovu tehnologiju turbina.  HEP je ranije najavio da planira ulagati prosječno milijardu kuna, ili 135 milijuna eura godišnje u obnovljive izvore, energije, a što će im omogućiti da do 2030. povećaju svoj udio obnovljive energije s postojećih 35 na više od 50 posto.  

Ulazi i u solare
Taj cilj HEP, kako su sami najavili, planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana te izgradnjom novih, ali i ulaganjem u ostale izvore obnovljive energije.  HEP puno nade polaže i u energiju sunca te su ove godine snažno krenuli u svoj projekta Sunčane elektrane – Energija prirode. 

Solarne elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrijednosti 80 milijuna kuna, prve su četiri sunčane elektrane u velikom investicijskom ciklusu u kojem će Hrvatska elektroprivreda do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna.  Također su bili predstavljeni i projekti integriranih solarnih elektrana na zgradama u vlasništvu HEP-a, ukupne snage 2,1 MW i vrijednosti 13 milijuna kuna.