"Vinski turizam u Hrvatskoj može jačati uz ozbiljnija umrežavanja i partnerstva"

Neda Telišman-Košuta, stručna savjetnica u Institutu za turizam/Marko Prpić/PIXSELL Neda Telišman-Košuta, stručna savjetnica u Institutu za turizam/Marko Prpić/PIXSELL

Mislim da su vinari prepoznali turizam kao za njih važnu djelatnost i da su zainteresirani baviti se njime.

Neda Telišman-Košuta, stručna savjetnica u Institutu za turizam u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o potencijalu vinskog turizma, regijama u Hrvatskoj koje u njemu prednjače te koliko Hrvatska iskorištava potencijale koje ima u tom segmentu.

Otkrila je i gdje vidi prostor za napredak te najveće izazove i probleme, kakve uvjete za razvoja vinskog turizma ima u Slavonija i Podunavlje te kakvi su svjetski trendovi u eno-gastro turizmu.

Naziv vašeg predavanja na proteklom Festivalu graševine bio je Turizam vina - Prilika ili neprilika. Zašto je ta grana turizma toliko zahtjevna?
Turizam je općenito zahtjevan jer uključuje velik broj dionika koji bi trebali surađivati i djelovati umreženo. Turizam vina nije iznimka, uključuje naravno vinare, ugostitelje, turističke zajednice, destinacijski menadžment, jedinice lokalne samouprave. Svi oni zajedno stvaraju proizvod turizma vina, odnosno destinacije turizma vina. Što bolja suradnja između njih unutra destinacije, to je veća konkurentnost destinacije na tržištu.

Koliko je ta grana turizma zastupljena kod nas u ukupnoj turističkoj ponudi? Iz kojih zemalja najviše turista dolazi u Hrvatsku tražeći baš taj segment?
Kod nas se ne prati statistika na razini turističkih proizvoda te ne raspolažemo s egzaktnim podacima o veličini vinskog turizma, a kamoli o strukturi emitivnih tržišta. Međutim, raspolažemo podacima koji proizlaze iz određenih istraživanja tržišta.  Tako prema posljednjem istraživanju TOMAS Ljeto 2017 - Stavovi potrošnja turista u Hrvatskoj koje je proveo Institut za turizam, znamo da 29 posto  gostiju dolazi u Hrvatsku s motivom 'uživanja u gastronomiji', da je to treći najčešće iskazani motiv dolaska u Hrvatsku i da važnost tog motiva kontinuirano raste. Iz toga zaključujemo da se hrvatska gastronomija, a i ponuda vina kao dio ukupnog gastronomskog iskustva, sve više prepoznaje na turističkom tržištu.

Koliko se danas vinarija u Hrvatskoj bavi vinskim turizmom? U kojim regijama ih je najviše?
Istra je svakako naša najpoznatija destinacija turizma vina. Ova je ponuda svakako prisutna i u Dalmaciji i posebice na jugu, u Slavoniji i to naročito u Baranji, Srijemu, na kutjevačkom području, u Međimurju su izuzetno aktivni. Mislim da su vinari definitivno prepoznali turizam kao za njih važnu djelatnost i da su zainteresirani se njime baviti.

Koja je Hrvatska regija uzor i što se iz njenog primjera može naučiti?
Svi uvijek gledamo u Istru. Iz njihovog primjera se može vidjeti kako se vinari mogu organizirati za turizam uključujući i nenajavljene individualne posjetitelje. Kod njih je posebno važna kvalitetna prezentacija i kušanja te aktivna promocija proizvoda i to je ono što se od njih može naučiti.

Gdje vidite prostor za napredak? U čemu se dosad na tom polju najviše griješilo?
Potrebna je veća orijentacija na autentičnu, domaću hranu, naravno uz modernu interpretacije, više pažnje u korištenju svježih, lokalnih namirnica, uspostava kratkih lanaca nabave koji bi podržali takvu orijentaciju, dodatni naglasak na ekološki uzgojenim namirnicama, snažnije isticanje toliko raznolikog nasljeđa Hrvatske koja baštini i mediteransku, i austro-ugarsku i orijentalnu kuhinju. Potrebno je unaprijediti sustav obrazovanja te kroz poticajno zakonodavno i fiskalno okruženje poticati domaću proizvodnju, umrežavanje i partnerstva.  

Kakve su realne mogućnosti i kakve uvjete za razvoja vinskog turizma ima u Slavoniji i Podunavlju? 
Potencijal je nedvojbeno velik. To je sustav od 13 vinogorja s velikim zasađenim površinama, blizu 200 vinarija, među njima cijeli niz velikih imena - brendova - hrvatskog vinarstva, izuzetna tradicija, uključujući podrume stare stotine godina, prestižne međunarodne nagrade.  Uspostavljene su vinske ceste, vinari su otvoreni turizmu, brojne su vinske manifestacije. Osim toga većina gostiju motiviranih vinom i hranom, također su zainteresirani i za druge atrakcije u destinaciji te se ovdje također otvaraju mogućnosti umrežavanja eno-gastronomske ponude s kulturnim i rekreacijskim sadržajima. Osim toga, rijeka Dunav je svjetski prepoznatljiv marker koji stavlja ovo područje na svjetsku, svakako na europsku, turističku kartu.

Koje su prednosti tih regija u odnosu na ostatak Hrvatske?  
Svaka regija ima svoje posebnosti, valja ih identificirati i na njima graditi svoju prepoznatljivost i imidž.  Neki atributi Slavonije i Podunavlja koji mi se čine važni za stvaranje percepcije su tradicija, gostoljubivost, ravnica, hrana i vino, tri moćne rijeke. Ovo je također nova turistička destinacija, a tržište voli novine.

Gdje vidite najveće izazove i probleme vinskog turizma u Hrvatskoj u budućnosti?
Ključna je suradnja dionika, umrežavanje s drugim, komplementarnim vrstama ponude te promocija prema ciljanim segmentima gostiju i, u konačnici prodaja. 

'Hrana i piće zanimaju čak 93% turista'

Koliko Hrvatska uopće iskorištava postojeći potencijal i je li to dovoljno? 
Eno-gastronomija je svim turistima jako važan sadržaj u destinacijama koje posjećuju. Neka svjetska istraživanja govore da su gotovo svi turisti, ili preciznije 93 posto zainteresirano za sadržaje hrane i pića na putovanju te da ih većina (59 posto) smatra važnijim sadržajem danas nego pred pet godina. Pri čemu, tržišni trendovi ukazuju da ono što se danas sve više favorizira je autentična, lokalna, domaća kuhinja. Sigurno u Hrvatskoj također raste svijest o ovim trendovima i o potencijalu koje naše rijetko raznoliko eno-gastronomsko nasljeđe predstavlja. U tom smislu Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. prepoznaje gastronomiju kao jedan od nosećih turističkih proizvoda zemlje, upravo je završena Strategija razvoja gastronomije, gourmeta i gastronomskog turizma Hrvatske s Akcijskim planom 2019.-2022. Izazov je da se usmjerenja iz ovakvih strateških dokumenata operacionaliziraju u praksi u većoj mjeri nego što je to danas slučaj. Iako, moramo priznati da se kvaliteta hrvatske eno-gastronomske ponude kontinuirano mijenja na bolje, i to posebice u gradovima i posebice u vinu, maslinarstvu, a i craft pive su hit.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve