Usporedba primanja na istoku i zapadu EU: U Hrvatskoj najdramatičniji pad plaća

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Potrebno je i povećanje minimalnih plaća kako bi se osigurao prag dostojanstva i općenito potakao rast plaća, poručila je Lynch.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorio je u srijedu da se nastavlja zaostajanje plaća radnika u istočnim zemljama Europske unije (EU) za njihovim kolegama u zapadnim zemljama, a najdramatičniji pad plaća bilježi Hrvatska čiji je udio pao s 43 posto na 37 posto prosjeka zapadne Europe.

Upravo objavljeno istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI) pokazuje da radnici u istočnim zemljama EU-a zarađuju dvostruko manje od prosječne plaće radnika u zapadnim članicama EU-a, koje su Uniji pristupile prije 2004., navodi se u priopćenju SSSH-a.

Radnici u deset istočnih država zarađuju od 42 posto plaća na zapadu (u Estoniji), do manje od 18 posto (u Bugarskoj). Samo u Sloveniji radnici zarađuju više od polovice, pa tamo plaće iznose oko 60 posto prosjeka EU 15.

Ekonomska kriza zaustavila smanjivanje razlike u plaćama

Razlika u plaćama između istoka i zapada EU-a smanjivala se krajem devedesetih i dobrim dijelom idućeg desetljeća, no to je zaustavljeno ekonomskom krizom 2008. godine, ističe SSSH.

U šest od 11 istočnih država članica razlike u plaćama su se povećale od 2008. do 2016. Najdramatičniji pad zabilježen je u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43 posto na 37 posto prosjeka zapadne Europe. Pad plaća zabilježen je i u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji.

Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynchupozorava da su razlike u plaćama između europskog istoka i zapada "šokantno velike", te tvrdi kako je to rezultat izrabljivanja radnika i slabosti socijalnog dijaloga.

“Za vrijeme krize su na istoku EU-a zamrzavanja i snižavanja plaća bila raširenija, a povećanja plaća manja jer su se poslodavci mogli lakše s time provući. Naravno, razlike u produktivnosti i troškovima života znače da plaće neće biti iste, no to ne objašnjava tako velike razlike u plaćama", smatra Lynch.

Istaknula je kako radnici u istočnoj EU trebaju porast plaća veći od inflacije i rasta produktivnosti, kako bi se nadoknadilo prijašnje izrabljivanje. EU i nacionalne vlade trebale bi poticati kolektivno pregovaranje i snažne sindikate i organizacije poslodavaca.

Multinacionalne kompanije na istoku EU-a trebaju isplaćivati pravedne plaće i poštivati pravo svojih radnika na kolektivno pregovaranje. Mnoge od tih kompanija jako poštuju sindikalna prava u svojim matičnim zemljama, ali to nije slučaj kada dođu na istok EU-a.

Potrebno povećanje minimalnih plaća

Potrebno je i povećanje minimalnih plaća kako bi se osigurao prag dostojanstva i općenito potakao rast plaća, poručila je Lynch.

SSSH traži podizanje minimalne plaće na 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće, ali i redefiniranje pojma minimalne plaće bez zakonski utvrđenih dodataka te, općenito, rast plaća kako bi se podigao životni standard građana i podigla njihova kupovna moć, što će utjecati na daljnji ekonomski rast, ističe se u priopćenju.

"Ako poslodavci i Vlada hitno ne prihvate naše zahtjeve za povećanjem minimalne plaće i plaća općenito, Hrvatskoj prijeti ozbiljan rizik da ostane zalijepljena na europskom dnu s niskim plaćama, a da na europskom vrhu budemo samo po brojkama o iseljavanju", upozorio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.

Dok slušamo o turističkim rekordima i rastu BDP-a, ne možemo više prihvatiti tvrdnje kako još nije došlo vrijeme za rast plaća i oporavak radnika. Ako se hitno ne poduzmu odgovarajući koraci, mi smo odlučni u poduzimanju industrijskih i drugih akcija, najavio je Novosel.

Komentari (2)
  • The_Man
    The_Man 9:51 31.8.2017.

    Zbog sindikalista i lošeg zakona o radu plaće i zaostaju toliko - protiv privatnog kapitala pogotovo stranog, za zaštitu postojećih (ne)radnika a na štetu nezaposlenih. Koliko će još trebati HR sindikatima da shvate da bez profitabilnog poduzeća nema povećanja plaće a još manje dodatnog zapošljavanja…
    Iz originalne publikacije: “Dynamic growth in the period before and after enlargement and up to the crisis certainly created a favourable environment for wage increases in the region. Two main drivers were, however, particularly important in terms of their direct or indirect effects: foreign direct investment and cross-border labour mobility to western Europe.”.(Galgóczi, 2017.) Toga nema u objavi sindikata. A još manje informacije da su svugdje rasle plaće radnika a najviše u novoj EU, osim u Hrvatskoj. No, sad će narasti kad je 100.000 ljudi otišlo pa je omjer radnika prema kapitalu bolji za radnike. A društvo dugoročno? Ma koga boli dupe da ne budem prost.

  • Romel
    Romel 21:11 30.8.2017.

    Hrvatskoj prijeti ozbiljan rizik da ostane zalijepljena na europskom dnu

    Više nitko niti ne komentira…..

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve