Mađarski ministar Koka predložio je gradnju plinovoda od jedne od jadranskih luka uz potporu Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Europska unija mogla bi pomoći u gradnji plinovoda uz jadransku obalu kako bi ubuduće smanjila ovisnost o ruskom plinovodu koji prolazi kroz Ukrajinu.
Vijest je procurila kada je mađarski ministar ekonomije Janos Koka izjavio kako je nakon prošlotjednog sastanka stručnjaka za energetiku zemalja članica Europske unije održanog u Bruxellesu, spomenuta kao jedna od opcija plinovod kroz Jadran.
“O ideji alternativnog transporta plina raspravlja se već na europskoj razini”, naglasio je mađarski ministar Janos Koka za mađarsku agenciju MTI. On je predložio izgradnju plinovoda od jedne od jadranskih luka uz potporu Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Nadalje, stručnjaci su naveli mogućnost da tankeri prevoze tekući plin s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u regiju Jadranskog mora i time u Europu. Mađarski ministar navodi da se o ovom projektu već priprema studija o izvedivosti koja bi trebala biti gotova do ožujka ove godine.
Iz Europske komisije potvrđuju da je na sastanku europskih stručnjaka za plin bilo govora o mogućim opcijama opskrbe plina za Europu u budućnosti. No kako je naglasila glasnogovornica Mireille Thom iz Odjela za ribarstvo i pomorstvo Europske komisije, na sastanku nisu donesene nikakve odluke. Ipak, ona je naglasila da Europska komisija želi pomoći pri izradi studija alternativnih kanala opskrbe plinom. Europska unija nema nikakvog udjela oko odluke koja se donosi na trgovinskoj razini i u komercijalne svrhe, naglašeno je u Europskoj komisiji. Valja uzeti u obzir da ako se zaista unutar Europske unije vode ozbiljni razgovori o gradnji plinovoda kroz bazen Jadranskog mora, tada se postavlja pitanje je li to izvedivo a da se prije toga ne pita zemlje te regije – Hrvatsku, BiH, SiCG te Albaniju.
Sada ruski plin pokriva 25% potrošnje u EU, ali ovisnost je vrlo je različita po državama. Dok su baltičke zemlje i Finska (100%) te Slovačka (99%) u potpunosti ovisne o ruskom plinu, Belgija (1%), Nizozemska (6%), Italija (27%), Francuska (28%) i Njemačka (34%) ovise o ruskom plinu minimalno ili najviše do jedne trećine.
Mnogo veća ovisnost je kod nekih drugih zemalja članica. Tako, primjerice, Slovenija (50%), Poljska (53%), Austrija (55%), Madđarska (72%), Češka (73%) i Grčka (80%) ovise između 50% i 80% o ruskom izvozu plina.
(DW)