Unatoč digitalizaciji, tržište papira bilježi rast

Autor: Darko Bičak , 21. studeni 2019. u 15:09
Sergej Novakovič, predsjednik Uprave Grafolit grupe i Adnan Hodžić, direktor Grafo Lita/Emica Elveđi/PIXSELL

U 10 godina proizvodnja ambalažnog papira povećana je sa 199 milijuna tona na 246 milijuna tona.

Iako digitalizacija zahvaća sve veći segment društva te se sve više usluga pruža digitalno, a ne više putem "papira", statistike pokazuju da potrošnja papira konstantno raste, kako u Hrvatskoj tako i čitavoj Europi.  Kako pojašnjava Adnan Hodžić, direktor Grafo Lita Zagreb, tvrtke koja drži 5-7 posto ukupnog hrvatskog tržišta papira s vlastitom realizacijom od 5,5 milijuna eura godišnje, pojašnjava da je javna percepcija o manjoj potrošnji papira uglavnom uvjetovana statistikama štampanja novina i knjiga.

"Potrošnja novinskog papira pada, ali generalno, potrošnja papira raste. Trendovi korištenja papira uvjetovani su razvojem modernih tehnologija, a naročito eksplozijom interneta, sofisticiranim potrebama u pakiranjima svih vrsta robe, povećanim standardima življenja itd. Razvoj novih tehnologija u medijskom prostoru najviše se osjetio u rapidnom padu potrošnje novinskog papira. Postoje prognoze da će u narednih pet godina u razvijenim zemljama prestati da se tiskaju dnevne novine", ističe Hodžić kojim se papirom bavi zadnjih 30-ak godina. Dodaje da drugu grupu papira koji su doživjeli pad i dalje imaju trend pada su grafički papiri. To su premazani papiri i offseti papiri.

"Industrija oglašavanja s pisanih prešla je u najvećem broju na elektronske medije. Kopirni papir koji je ispravnije zvati multifunkcionalni uredski papir, nakon godina vrlo ekstenzivnog rasta u potrošnji, doživljava stagnaciju. I ovdje ima naznaka pada potrošnje. No, zato u drugim oblastima privređivanja imamo sasvim drugačiju situaciju. Enormno i vrlo agresivno izražen je trend povećanja korištenja papira u ambalažnoj industriji", navodi direktor zagrebačke tvrtke. 

 

30 tisuća

tona novinskog papira potroši se u Hrvatskoj na razini godine

Pojašnjava da danas na tržištu gotovo da nema niti jednog proizvoda koji ne treba neku vrstu papirnate ambalaže, a najčešće je slučaj da svaki proizvod treba čak i više vrsta ambalaže. Zbog toga je, kaže, porast potrošnje ambalažnih papira u apsolutnim i relativnim vrijednostima daleko veći od pada potrošnje ambalažnih papira. To ilustrira i službenim statističkim podacima prema kojima je između 2007. i 2018. ukupna proizvodnja grafičkog papira u svijetu pala sa 157 milijuna tona na 120 milijuna tona, a istodobno je proizvodnja ambalažnog papira povećana sa 199 milijuna tona na 246 milijuna tona. Čak je i proizvodnja ostalog papira, koji ne spada u ove dvije kategorije, povećana s 37,6 milijuna tona na 54 milijuna tona.

U Grafo Litu posebno ističu da je, osim pakiranja, i u Hrvatskoj vrlo značajan porast potrošnje u grupi tissue papira. Od toaletnog papira, maramica, ubrusa, do vlažnih maramica, a posebice papirnih pelena. Kuriozitet je da iz godine u godinu u razvijenoj Europi raste potrošnja pelena za odrasle.  Hrvatska uglavnom prati trendove po potrošnji papira koji važe u EU, a zanimljivo je da je ta potrošnja u koloraciji s BDP-om. Naime, procjenjuje se da stanovnik Hrvatske potroši godišnje ukupno 80 kilograma papira. Za usporedbu, u Sloveniji je to 130 kg/per capita, a u Austriji 290 kg.

Od najznačajnijih vrsta papira, na godišnjem nivou u Hrvatskoj se potroši oko 30.000 t novinskog papira, 18.000 t premazanih papira, 12.000 t offset papira, 18.500 t uredskih papira, 20.000 t GD,GC,GT kartona, 4000 t termo i NCR papira itd. No, daleko je najveća potrošnja ambalažnih papira koja se kreće na razini od 250.000 tona godišnje. Razlozi za sve veću primjenu papira na tržištu su i oni ekološki jer smo i sad svjedoci da se vodi velika kampanja za zabranu PVC vrećica u trgovinama, jednokratnih plastičnih čašica, slamčica te ostalog jednokratnog pribora. Štoviše, čak se sve više izbacuju i drvene i plastične palete te se uvode one od papira – Ikea je jedan od predvodnika primjene ove tehnologije čvrstog papira.

Snažna industrija
Hrvatska je oduvijek imala snažnu papirnu industriju koja je možda u ovoj tranziciji bila poljuljana, ali je dobar dio nje preživio te i dalje igra ozbiljnu ulogu na tržištu. Hartera u Rijeci je otvorena davnih 1830-ih, a uspjela se kroz razne vlasničke, tehnološke, političke, gospodarske promjene održati preko 180 godina. U jednom trenutku je čak bila pri vrhu europske proizvodnje cigaretnog papira. Okončala je proizvodnju i zatvorena početkom 21. stoljeća te je danas muzej.

Krajem 19.stoljeća i u Zagrebu je pokrenuta zagrebačka tvornica papira te je kroz vrijeme  imala dva papirna stroja na dvije lokacije. U Plaškom u Lici je 1960-ih formirana tvornica za proizvodnju celuloze i kraft papira. Uz nekoliko prekida  proizvodnje tijekom Domovinskog rata i neposredno poslije toga prestala je s radom. Tu je i Tvornica drvenjače u Fužinama osnovana 1970-ih  koja je još uvijek aktivna. Ističemo tvornicu  Belišće koje svoje korijene vuče iz 1884. kada je osnovana pilana te 1960. kad im temeljna djelatnost postaje proizvodnja poluceluloze i papira te je danas to stožerna papirna industrija, istina u stranom vlasništvu, u čitavoj jugoistočnoj Europi s godišnjim kapacitetom većim od 200 tisuća tona papira. Grafo Lit grupa je pak jedan od najznačajnijih igrača na tržištu papira u široj regiji.

 

Hodžić

Trenutno naša grupa ostvaruje 55 milijuna eura prihoda godišnje.

Radi se o tvrtki koju je pod imenom "Dr. Novačkovič" 1989. u Poreču osnovao dr. Nenad Novakovič, otac sadašnjeg vlasnika, a koji je bio svojevremeno stipendist PIK-a Belje, kombinata u kojem je njegov brat  bio direktor i izumitelj do danas poznatog sira Buco i ABC. S početkom ratnih zbivanja na ovim prostorima, Novakovič je sjedište tvrtke preselio u Žalec kod Celja u Sloveniji. a gdje im je "headquaters" ostao do današnjih dana. Početkom 1990-ih godina, sin dr. Novakoviča, Sergej Novakovič, preuzima posao od oca i razvija posao do današnjih brojki. Iako je niz godina njihova hrvatska ispostava bila u Poreču, kasnije je preseljena u Zagreb gdje je Novakovič u suradnji s Adnanom i Darijem Hodžićem osnovao tvrtku Grafo Lit Zagreb u kojoj imaju omjer 51-49% udjela. 

Ekspanzija izvan EU
Na isti način Novakovič ima tvrtke u osam država šire regije, Austro-Ugarske kako voli reći, a trenutno su u velikoj ekspanziji i na daleka tržišta. "Trenutno naša grupa ostvaruje 55 milijuna eura prihoda godišnje, a već ove godine to planiramo podići na 60 milijuna.

Plan je da do 2023. naš prihod premaši 100 milijuna eura", kaže nam Novakovič kojeg smo posjetili u njegovu rustikalno uređenom poslovnom sjedištu pored Celja gdje je u nekadašnjem prostoru Pivovarne Laško uredio, uz poslovni i skladišni prostor, i saunu, teretanu, privatni kafić i ostale sadržaje za svojih 40-ak zaposlenika u središnjici. Ukupno grupa zapošljava 80-ak ljudi, a najnovije tržište im je Španjolska iz koje se već šire na zemlje Sjeverne Afrike te Srednje i Južne Amerike, prvi na redu im je Meksiko. Nakon toga planiraju ići i na Ukrajinu i Rusiju.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Što se više uvodi digitalizacija, više papira trošim.
Neki dan inspektorica mi je rekla da unatoč tome što jedan obrazac mogu slati putem ovlaštene web aplikacije, da bi bilo dobro da isprintam 3 primjerka, pošaljem kupcu da ovjeri i vrati mi moj primjerak.

New Report

Close