Uloga spalionica u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom

Autor: Poslovni dnevnik , 10. travanj 2014. u 22:00
Moderna postrojenja mogu se nazvati i 'uništivačima emisija'/FOTOLIA

Više od 80 posto energije iz otpada može se iskoristiti kao električna i toplinska energija.

Spalionica otpada sastoji se od četiri glavne komponente: mjesta dostave i bunkera za skladištenje otpada, komore za izgaranje, postrojenja za proizvodnju energije i postrojenja za obradu emisija.

Oko 70 posto tehnologije ugrađene u spalionicu koristi se za obradu emisija i košta otprilike 50 posto ukupne vrijednosti cijele spalionice. Glavne osobine postupka spaljivanja otpada nepodobnog za recikliranje su dezinficiranje i smanjenje rizika otpada kroz uništavanje njegovih štetnih komponenti. 

Iskoristivost energije
Čak preko 80 posto energije iz otpada  može se iskoristiti kao električna i toplinska energija u industrijskoj zoni ili ju koriste građani, pa su one stoga često blizu ili u velikim gradovima kao u Beču, Amsterdamu, Londonu, Berlinu. Upravo zbog toga  spalionice se nazivaju postrojenjima za energetsku oporabu otpada i grade se u blizini gusto naseljenog područja kako bi se energija, posebno toplinska uz što manje gubitaka mogla predati u, primjerice,  toplinsku mrežu.  Moderno izgrađena postrojenja mogu se nazvati i "uništivačima emisija" jer visokim temperaturama preko 850°C i primjenom suvremene tehnologije za obradu otpadnih plinova unište više emisija poput često spominjanih dioksina i furana nego što same proizvedu. Opće je poznato da dioksini i furani nastaju i kod požara šuma, paljenja drva u kaminu, roštilju… 

Postrojenja u Europi
Također se smanjuju i emisije stakleničkih plinova poput CO2. Za sve emisije iz takvih postrojenja postoje granične vrijednosti, jasno definirani postupci ispitivanja i mjerenja, obveze nadzora i inspekcija definirani u europskim pa tako i u hrvatskim zakonom obvezujućim pravilnicima. U 2011. u Europi je poslovalo preko 450 postrojenja s ukupnim godišnjim kapacitetom od 78 milijuna tona otpada te se svake godine gradi novih 7 do 10 spalionica a s time i povećava ukupni kapacitet za otprilike 3 milijuna tona godišnje. Iz navedenog jasno  proizlazi da spalionice otpada imaju značajnu ulogu u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom diljem EU i stoga su potrebne i u uspostavi hrvatskog sustava.

Komentirajte prvi

New Report

Close