Uljaniku će novi vlasnik pomoći sa 100, a država s 300 milijuna eura

Predsjednik Uprave Giannia Rossande na izvanrednoj skupštini Uljanika/Duško Jarušić/PIXSELL Predsjednik Uprave Giannia Rossande na izvanrednoj skupštini Uljanika/Duško Jarušić/PIXSELL

Nautičko-servisni centar omogućit će kapital za brodogradnju, za koju će se isključivo koristiti i pomoć države.

Odlukom skupštine dioničara u pulskom Uljaniku kreće se s dokapitalizacijom. Točnije, s prvim ciklusom dokapitalizacije, kojim se cilja na prikupljanje najmanje 180 milijuna, a najviše 302 milijuna.

To je povećanje temeljnog kapitala obveza kompanije prema državi koja je jamstvom priskočila u pomoć za dobivanje 96 milijuna kuna sanacijskog kredita za tvrtku-kćer Uljanik Brodogradilište. Iz prezentacije predsjednika Uprave dioničarima Giannia Rossande, ulazak novih vlasnika kroz ovaj postupak osnov je da se izbjegne likvidaciju tvrtke i stvori osnove za "novi, opstojniji Uljanik". 

Iskustva 3. maja
Od budućeg strateškog partnera očekuje se, po predstavljenim okvirima programa za Uljanik, da pridonese sa 100 milijuna eura za troškove restrukturiranja, dok bi, pak, država sudjelovala s 300 milijuna eura. Program restrukturiranja, kojeg je, uzgred, izradila tvrtka Boston consulting Group, predviđa diverzifikaciju poslovanja s fokusom na projekt zimskog nautičko-servisnog centra za megajahte, no Rossanda uvjerava dioničare da to ne znači gašenje brodogradnje, nego upravo suprotno.

Time se, kaže, daje osnov da od nekoga direktno u Uljanik Brodogradilište stigne gotovo 100 milijuna eura svježeg kapitala isključivo za brodogradnju, pri čemu i država daje nemala sredstva isključivo za brodogradnju. Što se troškova restrukturiranja tiče, u Uljaniku kažu da će o postavljenom omjeru učešća države i budućeg vlasnika 50 naprama 50 posto pregovarati, te da će insistirati na tome da vlastiti doprinos bude 40 posto, a pozivat će se na svoja iskustva u slučaju restrukturiranja 3. maja.

Gubitak 680 mil. kuna 
O samom angažmanu države u budućem restrukturiranju izašlo se s malo detalja, no jasno se dalo do znanja da bi alternativa programu restrukturiranja koji je predstavljen bilo aktiviranje 569 milijuna eura državnih jamstava, trajni gubitak proizvodnje brodova u Rijeci i Puli, te gašenje četiri tisuće radnih mjesta. Programom restrukturiranja zadržalo bi se 2900 radnika, s tim da višak radnika ne obuhvaća samo Pulu, nego i riječki škver koji je s krajem 2017. završio restrukturiranje, a u kojemu bi broj radnika trebao još pasti za 350.

Budućnost škvera biti će specijalizirani brodovi veće dodane vrijednosti, a koji su se pokazali u izvješću uprave i kao jedan od razloga za slabije poslovne rezultate u proteklih pet godina. Ti su brodovi za Uljanik nova niša u kojoj je imao samo jednu referencu i trebalo je vremena za stjecanje tehničkog know-how-a za njihovu gradnju. Lani je, prema preliminarnim podacima Uljanik grupa poslovala s gubitkom od 680 mil. kuna ostvarenim uz prihode od 2,034 milijarde kuna. Uprava navodi kao razlog kašnjenje u proizvodnom procesu, zbog čega su umjesto planiranih 9 isporučili tek 4 broda. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!