U drugom je tromjesečju također ubrzan rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini, na 4,3 posto, dok su u prvom tromjesečju te cijene u odnosu na isto lanjsko razdoblje pale za 0,4 posto.
Prema podacima DZS-a, novi stambeni objekti su u drugom tromjesečju u odnosu na prvo poskupili u prosjeku za 4,1 posto, a u usporedbi s drugim lanjskim tromjesečjem za 0,9 posto.
Postojeći stambeni objekti bilježe u prosjeku porast cijena za 3,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje, dok su u odnosu na drugo lanjsko tromjesečju cijene porasle za 4,9 posto.
Cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju u odnosu na prvo u prosjeku su više u Zagrebu za dva posto, na području Jadrana za 4,2 posto, a za ostale krajeve 5,7 posto.
U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, cijene stambenih objekata bilježe porast u Zagrebu u prosjeku za 2,8 posto, na području Jadrana za 6,2 posto, a za ostale predjele za 0,4 posto.
Tako se cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj kreću u skladu s trendovima na europskom tržištu.
U EU cijene stambenih nekretnina porasle 4,4 posto na godišnjoj razini
Izvješće Eurostata, objavljeno u srijedu, pokazalo je da su u drugom tromjesečju ove godine cijene mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina u EU u cjelini porasle za 4,4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nakon što su u prethodnom kvartalu porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini.
U 19-članoj eurozoni su na godišnjoj razini uvećane za 3,8 posto, kao i u prethodnom tromjesečju.
Među zemljama EU-a, najizrazitiji rast cijena u drugom je kvartalu na godišnjoj razini zabilježen u Češkoj, za 13,3 posto. S dvoznamenkastim stopama rasta slijede još samo Irska i Litva, gdje su cijene na godišnjoj razini porasle za 10,6, odnosno 10,2 posto.
Pad cijena na godišnjoj razini zabilježen je samo u Italiji, za 0,2 posto, pokazalo je izvješće.
Na kvartalnoj su razini, pak, u drugom tromjesečju cijene stambenih nekretnina u EU-a porasle za 1,8 posto, nakon 0,5-postotnog rasta u prvom kvartalu 2017. godine.
Pritom su cijene stambenih nekretnina na kvartalnoj razini najviše porasle u Latviji, za 6,1 posto, a slijede Slovačka i Rumunjska, s rastom cijena od 5,6, odnosno 4,9 posto. Pad cijena zabilježen je samo u Mađarskoj, za 1,5 posto, i u Belgiji za 0,7 posto.
U 19-članoj eurozoni cijene stambenih nekretnina na kvartalnoj su razini porasle 1,5 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u prvom ovogodišnjem tromjesečju, pokazalo je izvješće Eurostata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Cijene zemljišta i stanova će u Zagrebu i pojedinim gradovima na moru značajno rasti.
Nažalost u drugim dijelovima Hrvatske bojim se da će se samo moći prodavati nove kvalitetne nekretnine realnih cijena.
U Zagrebu će cijene zemljišta i stanova rasti zbog dvije stvari.
Zbog čega će doći do rasta u Zagrebu?
1. Turizam u Zagrebu raste 15 % godišnje. Mnogi stanovi koji su se rentali sada se koriste za iznamljivanje turistima.
2. Smanjuje se broj stanova koji se iznamljuje domaćem stanovništvu, cijena najma raste.
3. Zbog katastrofalnih iskustava s bankama i bezobrazno velikim kamatama na stambene i nenamjenske kredite sve manje će se obitelji i samci odlučivati na kupnju vlastite nekretnine, već će iznajmljivati stanove. Jedan je od razloga katastrofalna politika prema mladim i obrazovanim ljudima koji ne mogu naći posao u Hrvatskoj koji će im omogućiti normalan život.
Kada svaki dan možeš dobiti ponudu za posao vani, vlastita nekretnina je samo trošak.
4. Kako banke ne daju nikakve kamate na štednju, zbog izuzetno lošeg stanja na tržištu dionica koji zbog stalnih Škandala i gubitaka malih dioničara, kao i poreza na dobit i dividendu ako je dobijete….
Ulaganje na ZSE postaje manje poželjno nego držanje novaca u čarapi (tko još vjeruje “hrvatskim” bankama i mirovinskim fondovima).
Sjeća se netko stambenih štedionica?
5. Ostaje ulaganje u nekretnine (zemljišta, stanovi) i njihovo iznamljivanje.
Tu je i tradicija takvog ulaganja, novo tržište, a na kraju Vam ipak ostane i stan koji možete ostaviti potomku ako će se vratiti u Hrvatsku.
Naravno da su nekretnine sve jeftinije. Iseljavanje mladih, nasljeđivanje,
financijska pismenost donosi pozitivne stvari.
Kupnja nekretnine na višedesetljetni kredit, je oblik financijskog samoubojstva.
Najam je izvrsna opcija. U zadnje vrijeme od najma dobivam više nego prije.
Cijena najmova će blago rasti i dalje
Nekretninu sam kupio na kredit prije 10 godina na rok otplate od 23 godine. Sada stan vrijedi manje od glavnice kredita. Svoj sam na svome. Ali, jučer sam umro, a djeca naslijedila stan i dugove. Ako prodaju stan po tržišnoj cijeni, još nije dovoljno za vratiti glavnicu.
kupiti nekretninu bez da imaš plan kako će ti ona vraćati uloženo tj. cijelu ili bar veći dio rate kredita je omča oko vrata…pogotovo kupnja stana na kredit radi rješavanja stambenog pitanja pa si tobože svoj na svome, a zapravo si na bankinom sve dok kredit ne vratiš za 20-30 godina….a kroz cijelo to vrijeme imaš i troškove održavanja, pričuve itd…. zato ljudi vani sve manje kupuju stanove za sebe i žive u unajmljenim stanovima
Nekretninu sam kupio da ne moram brinuti hoće li me netko izbaciti van ili ne…a na kraju krajeva djeca ju nasljede za nedaj bože.
Vani je to uređeno, a nekretnine se kupuju u vidu investicije pa se onda fino iznajmljuju. Kod nas bi malo piškili, a malo kakili. Danas mu dogovara imati podstanare, a sutra mu se sin useljava, pa onda opet malo podstanarae i tako dalje. A ti lagano popušiš i seli opet negdje dalje. Koja je to gnjavaža seliti 1-2x godišnje s cijelom obitelji i svim stvarima. Ma nek je i svake druge godine. Nikad nisi svoj na svome. A da ne govorim o tome kad krenu prepirke sa stanodavcem oko toga čiji je trošak investicije novog bojlera ili popravka perilice rublja.
Uključite se u raspravu