"U park ulažemo 160 milijuna kuna, oživljavamo zanemarene lokacije"

Krešimir Šakić, ravnatelj Nacionalnog parka Krka/Duško Jaramaz/PIXSELL Krešimir Šakić, ravnatelj Nacionalnog parka Krka/Duško Jaramaz/PIXSELL

Park je ove godine posjetilo više od 1,1 milijun ljudi. Zadaća Uprave je napraviti ravnotežu između komercijalnog korištenja parka i održivog razvoja.

Nacionalni park Krka odradio je svoju prvu ljetnu sezonu u novom režimu upravljanja posjetiteljima, ograničavanjem broja turista na Skradinskom buku na 10 tisuća dnevno. Ujedno, zahvaljujući značajnom turističkom rastu koji je nadmašio očekivanja u ovoj sezoni na razini cijele Hrvatske, i NP Krka ovog je ljeta zabilježio rekordan broj posjetitelja. Prošle godine zabilježili su više od milijun posjetitelja, brojku koju su ove godine sustigli već krajem kolovoza.

Ove godine do sredine rujna Park je tako posjetilo više od 1,1 milijun gostiju, gotovo 180.000 više nego u istom razdoblju prošle godine. O učincima novoga modela upravljanja koji planiraju uvesti i drugi nacionalni parkovi u Hrvatskoj kako bi zaštitili održivi razvoj ovih prirodnih atrakcija, te budućim planovima NP Krka, razgovarali smo s ravnateljem Krešimirom Šakićem. 

Kakvi su rezultati novog plana upravljanja posjetiteljima, vidite li već sada učinke te mjere?
Novim modelom upravljanja cilj nam je produžiti sezonu i potaknuti posjet izvan glavne ljetne sezone, kao i potaknuti posjećivanje manje poznatih dijelova parka. Svi naši posjetitelji su na ulazima u Park u Lozovcu i u Skradinu putem displeja informirani koliko je u tom trenutku raspoloživih ulaznica za posjet Skradinskom buku. Posjetiteljima koji u određenom trenutku nisu mogli ući na Skradinski buk ponuđeni su alternativni pravci kretanja, odnosno programi obilaska lokaliteta na srednjem i gornjem toku Krke, kao i obilazak Skradina. Jako smo zadovoljni što su programe obilaska, koji su uračunati u dnevnu ulaznicu za NP Krka, posjetitelji počeli koristiti čak i prije no što se dogodilo da raspoloživih ulaznica za Skradinski buk više nema, a što je prvi put zabilježeno 7. kolovoza. Činjenica da smo posjetitelje zainteresirali za uzvodni tok prije samog posjeta Skradinskom buku govori mnogo. 

Koliko traje sezona u Nacionalnom parku Krka?
Pogled na godišnju razinu posjećenosti ukazuje na aktivnije posjećivanje NP Krka od početka travnja do kraja listopada. Po broju posjetitelja - srpanj i kolovoz predstavljaju vrhunac sezone. Ali, Krka je neobično prekrasna i u ostalim godišnjim dobima kada je također dobro posjećena i kada posjetitelji uživaju u njenim čarima bez ljetnih gužvi. Zapravo, ne postoji dan u godini kada na Krki nema posjetitelja. 

Tko su vaši gosti, s kojih tržišta dolaze, koji je udjel gostiju iz Hrvatske?
Najviše posjetitelja dolazi iz Njemačke, Poljske, Francuske i Hrvatske, zatim SADa, Velike Britanije i Italije. Najveći broj posjetitelja u dobi je od 30 do 49 godina, dakle odrasli mladi ljudi i ljudi srednje dobi. Ta dobna skupina odgovara i obiteljskoj kategoriji koja je najbrojnija među našim posjetiteljima. Pritom, obitelji s djecom i mladi Krku uglavnom posjećuju tijekom ljetnih praznika, umirovljenici više vole ugodnije jesenske i proljetne temperature kada nam dolaze i učeničke ekskurzije. Gosti iz Europe češće dolaze u proljeće, ljeto i jesen, dok zimi imamo dosta posjetitelja iz azijskih država. Pješaci, biciklisti i planinari preferiraju sva godišnja doba osim ljeta. Zajednička karakteristika svim posjetiteljima je da unaprijed planiraju svoj dolazak na Krku, ali se zna dogoditi da zbog svoje teritorijalne pristupačnosti ugostimo i slučajne prolaznike.

Kako ćete uvjeriti posjetitelje da NP Krka nije samo Skradinski buk? 
Na uskom prostoru Skradinskoga buka koji čini ispod jedan posto prostora nacionalnog parka ostvaruje se više od 90 posto posjeta i prihoda. Riječ je o već urbaniziranom prostoru i problematika njegovog posjećivanja se u prvom redu odnosi na kvalitetno upravljanje sigurnošću i organizacijom kretanja posjetitelja. Ostatak zaštićenog područja treba sasvim drugi pristup, tu postoje zone koje je potrebno u potpunosti zaštititi od komercijalnog posjećivanja, te neke koje predstavljaju potencijalne točke intenzivnog posjećivanja. Najviše pažnje posvetit ćemo onim područjima koja su interesantna za različite oblike selektivnog posjećivanja u manjim grupama, jer će se njihovim razvojem najbolje ostvariti edukativna funkcija i potaknuti održivi gospodarski razvoj. Izuzetno je važno da mjesta poput Visovca, Roškoga slapa, Oziđane pećine, manastira Krka, Burnuma, brojnih poučno-pješačkih staza i drugih lokaliteta postanu prepoznatljiva po svojim iznimnim prirodnim i kulturnopovijesnim znamenitostima. Njihova afirmacija doprinijet će razvoju selektivnih oblika posjećivanja, koji trebaju predstavljati budućnost srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke.

Koje investicije i projekte planirate u budućnosti, kako će NP Krka funkcionirati za pet godina?
U tijeku je realizacija brojnih projekata, od izuzetno značajnog Eko kampusa Puljane na sjevernom dijelu Parka, preko zelenog centra kretanja u Laškovici koji će biti polazišna točka za aktivne vrste posjećivanja na srednjem toku, do strateški važnih infrastrukturnih projekata koji će omogućiti kvalitetniji prihvat posjetitelja, poput izgradnje glavnog ulaza na Lozovcu i pristaništa u gradu Skradinu. Paralelno se radi i na projektima energetske učinkovitosti u cilju postupnog prelaska na obnovljive izvore energije. No, svakako, u narednom razdoblju će najveći broj aktivnosti biti vezan uz realizaciju projekata financiranih novcem iz europskih fondova. Naime, osim odobrenih sredstava za projekt Nepoznata Krka koji je usmjeren ka razvoju posjetiteljske infrastrukture gornjeg toka, prijavljen je i projekt uređenja glavnog ulaza na Lozovcu, za koji također vjerujemo da će biti odobren. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost veća od 160 milijuna kuna i čija će provedba biti vrlo zahtjevna i predstavljati najveći dio aktivnosti ustanove Nacionalnog parka Krka u narednom razdoblju.

Aktivirati neiskorištene potencijale

Kako održati ravnotežu između komercijalnog dijela i održivog razvoja? 
Osnovna misija NP Krka je zaštita prirode i kulturnopovijesne baštine. Sustavnim planiranjem projekata zaštite, razvojem infrastrukture i novih posjetiteljskih sadržaja postižemo posjetiteljsku atraktivnost i utječemo na gospodarski razvoj. Cilj trenutačnih i budućih projekata je aktivirati neiskorišteni posjetiteljski i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela Parka izgradnjom infrastrukture i kapaciteta, razvojem novih edukativnih posjetiteljskih proizvoda i usluga da bi se postigao kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!