Smanji li gubitak u prijenosu na 5%, regija će uštedjeti 800 mil. eura

PD PD

Ovisnost o uvozu zemlje regije mogle bi riješiti učinkovitijom proizvodnjom, prijenosom i distribucijom.

Najnovije istraživanje o opskrbi energijom u jugoistočnoj Europi, kojim je konzultantska kuća A. T. Kearney obuhvatila Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo, pokazuje kako je za postizanje energetske učinkovitosti i sigurnosti ključan razvoj općega energetskog programa za održivu opskrbu energijom.

Nedostatna suradnja

Zaključeno je da je pouzdana, cjenovno učinkovita i okolišno održiva opskrba energijom od presudne važnosti za gospodarski i društveni razvitak jugoistočne Europe. No, vlade i energetske tvrtke u regiji suočavaju se s nizom izazova, od ovisnosti o uvozu energije, oronulih proizvodnih pogona i gubitka energije pri prijenosu i distribuciji do neučinkovite infrastrukture. Pitanje je hoće li države u toj regiji nastaviti pridonositi negativnoj energetskoj bilanci Europe ili će se potruditi postati važni čimbenici u povećavanju opće energetske stabilnosti kontinenta. Posrijedi je, naime, regija koja je nekad bila jedinstveno energetsko tržište sa zajedničkom strategijom opskrbe energijom. No, od raspada bivše Jugoslavije svaka država radi na tome da dostigne energetsku stabilnost neovisno jedna od drugoj te suradnja nije na razini na kojoj bi trebala biti. Osim toga, energetske potrebe jedne države prate kretanje BDP-a te se od zemalja jugoistočne Europe očekuje realni godišnji rast BDP-a od 2 do 4 posto do 2018. To će rezultirati porastom energetskih potreba regije te dodatno pridonijeti njezinoj nestabilnosti jer je znatno ovisna o uvozu energije: čak 30 do 50 posto. Države jugoistočne Europe napravile su važne korake k prekograničnoj suradnji u energetici, ali još puno toga treba učiniti. Na osnovi analize najvećih energetskih izazova u regiji, A. T. Kearney vjeruje kako regija ima kapacitet ne samo biti aktivan čimbenik na energetskoj karti Europe, već i postati stup gospodarskoga i društvenog razvitka.

Analiza mješavine korištene energije pokazuje kako je regija pretjerano ovisna o ugljenu te se potencijali nuklearne energije i prirodnog plina ne iskorištavaju u punoj mjeri. Pritom emitira gotovo 30 posto više CO2 da bi proizvela jedinicu energije u odnosu na prosjek EU27 i ostaje visokoovisna o uvozu sirove nafte i derivata, prirodnog plina i električne energije. Neto je uvoznica električne energije, s iznimkom Srbije i BiH. Zemlje ovoga područja mogle bi premostiti taj raskorak poboljšanjem učinkovitosti proizvodnje, prijenosa i distribucije, procjenjuje A. T. Kearney.

Zastarjela infrastruktura

Neučinkovitost je većinom rezultat zastarjele infrastrukture. Prosječna je starost termoelektrana, primjerice, kao jedne od glavnih proizvodnih jedinica regije, 35 godina, a znatan je dio kapaciteta predviđen za skoro zatvaranje. Države u regiji suočavaju se sa znatnim gubicima u prijenosu električne energije. Ako bi se stupanj gubitka u prijenosu i distribuciji umanjio na referentnu razinu od pet posto, regija bi uštedjela 800 milijuna eura u potrošnji električne energije godišnje, eliminirala neto uvoz, te umanjila emisije stakleničkih plinova. Između 60 i 80 posto gubitaka dolazi iz distribucije, koji većinom nastaju u niskonaponskim mrežama.

Ublažavanje tog problema leži u uvođenju pametne mjerne tehnologije koja u kombinaciji s naprednim sustavima upravljanja distribucije omogućuje daljinsko nadgledanje, analizu, planiranje i kontrolu te posljedično optimizaciju distribucije.

Države regije koje je analizirao A. T. Kearney imaju ograničene zalihe sirove nafte te samo 20 posto nafte dolazi s naftnih polja unutar regije. Unatoč tome, rafinerije u regiji uglavnom su nedovoljno iskorištene i neučinkovite, a samo povećanje kapaciteta teško je ostvarivo jer većina prerađene sirove nafte ide u derivate poput benzina i loživog ulja, kojima su ograničeni tržište i marže.  Regija je i velika neto uvoznica prirodnog plina.

Dok Hrvatska proizvodi 80 posto svojih potreba za plinom, a Srbija 20-25 posto, sve ostale države oslanjaju se isključivo na uvoz. Regija ima velik potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, osobito iz vode i biomase, ali i vjetra, te sunčeve i geotermalne energije. Dokaz tome je i činjenica da su još 2009. države u regiji imale veći udjel energije iz obnovljivih izvora nego prosjek EU27.

Komentari (4)
  • super24
    super24 23:51 8.9.2015.

    lopine idu u “regiju” prodavat nove trafostanice neukim balkancima koji ih ne trebaju.. to ti je sve nemačka smisalica.. kao i njihovi auti, skupo, precijenjeno i pokvarljivo..

    a koga u Hrvatskoj briga za “regiju”? ako nešto Hrvatskoj treba (a ne treba ništa osim jedne ugljenare) onda je to valjda hrvatska stvar.. a Slovenci i Srbi imaju svoje političare da se bave njihovim problemima. da ne spominjem 100 000-150 000 ljudi manje godišnje u “regiji”.. za 10 godina će bit i previše struje, a ne da se milijarde troše na trafostanice iz plaćenog oglasa koji besramno potpisuje ovi Bičko..

  • delboy
    delboy 20:47 8.9.2015.

    super24


    koga briga za "regiju"..

    pametne poslovne ljude čovječe božji. koji je vama? biznis ide tamo. radi se ko ludo, a vi i dalje kukajte…regija gradi kao luda, bolje idi tamo i ruši svoje primitivne predrasude. nisu narodi ništa krivi što su političari sve zakuhali. narod je svuda jednostavan, gostoljubiv i iskren, posebno u vama omraženoj državi. šteta što niste u stanju biti pravi katolici za kakve se izdajete.

  • super24
    super24 14:58 8.9.2015.

    koga briga za “regiju”..

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve