Samo udružene hrvatske tvrtke 
imat će koristi od TTIP-a

Foto: DPA/PIXSELL Foto: DPA/PIXSELL

Sporazum o transatlantskoj trgovini i ulaganjima otvara tržište SAD-a.

Vrhunski sirevi, čokolade, mesne prerađevine, vina, kava i bezalkoholna pića top su proizvodi hrvatske prehrambene industrije koji po ocjeni konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers imaju komparativni potencijal za izvoz na tržište Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukoliko se potpiše Sporazum o transatlantskoj trgovini i ulaganjima (TTIP) između Europske unije i SAD-a. Naime, po zahtjevu Ministarstva vanjskih i europskih poslova PricewaterhouseCoopers je izradio studiju o utjecaju TTIP-a na hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju.

Kako se Hrvatska opredijelila kao zemlja koja ne proizvodi genetski modificirane proizvode (GMO) i strogo poštuje pravila o uporabi pesticida, antibiotika i proteina otvara se prostor i za veći izvoz tih proizvoda, ali i onih s visokom dodanom vrijednosti i oznakama zemljopisnog podrijetla s obzirom da su i u SAD-u sve brojniji potrošači koji prednost daju upravo takvim proizvodima.

Prokuristica Kraša Marica Vidaković kaže da niz godina uspješno izvoze u SAD, vrlo su zadovoljni dosadašnjim stalnim rastom prodaje pa očekuje da će u novim okolnostima učinak biti još bolji. I Zvečevo izvozi na tržiše SAD-a, no još nije riječ o visokim prihodima, iznosi predsjednik Uprave Marin Pucar. “Veselit ćemo se otvori li se ta mogućnost za još veći izvoz”, ističe Pucar.

 

Sjedinjene Države

u maloj su grupi zemalja s kojima Hrvatska ima pozitivnu bilancu u trgovanju hranom

Za razliku od konditora u mliječnom sektoru nisu veliki optimisti. “Mliječnoj industriji je fokus uspostaviti konkurentnost na domaćem tržištu bez koje nam nema opstanka, i u dijelu proizvodnje mlijeka i u dijelu prerade. Nismo konkurentni doma, nismo konkurentni u EU i bojim se da ne možemo biti konkurentni ni u SAD”, ocjena je Elene Wolsperger Dolezil, direktorice komunikacija u Dukatu.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić misli da nam TTIP pruža šansu, no kako nam kronično nedostaju volumeni nužno je povezivanje proizvođača. Ali, dodaje, i “agresivniji nastup naše diplomacije koja gospodarstvu mora postati produžena ruka u pronalasku ne samo novih niša već i tržišta.” Podsjeća da iskustvo i tradiciju imamo o čemu svjedoče i podaci o izvozu mesnih prerađevina u SAD osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Trgovinski odnosi između SAD-a i Hrvatske u sektoru hrane do sada nisu bili u posebnoj top formi, u ukupnoj RH vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda imaju udjel od tek 1,8 posto. SAD su Hrvatskoj u izvozu hrane 12. trgovinski partner, a na listi uvoza u RH SAD-a nema među prvih 20 država. Posljednjih godina trgovanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ipak bilježi kontinuirani rast u korist RH. Tako je hrvatski izvoz sa 17,4 milijuna eura u 2012. narastao na 19,7 milijuna eura u 2013. te 22,9 milijuna eura u 2014. Istodobno je uvoz iz SAD-a pao s 23 milijuna eura u 2012. na 15,5 milijuna u 2013. te na 16,2 milijuna eura u 2014.

SAD spadaju u malu grupu zemalja s kojima Hrvatska ima pozitivnu bilancu u trgovanju hranom. Tako je u 2014. ostvaren trgovinski suficit od oko 500 milijuna kuna ili 65 milijuna eura. Uzimajući u obzir procjene o rastu europskog poljoprivredno-prehrambenog izvoza u SAD kroz TTIP za 60 posto može se očekivati, smatraju u PricewaterhouseCoopersu, da bi i hrvatski izvoz mogao zabilježiti povećanje od 40 posto.

Kukuruz, duhan, pšenica, šećer, ribe i orašasti plodovi lista je proizvoda iz SAD-a koji bi zaživi li TTIP mogli ugroziti hrvatsko tržište jer cu cjenovnoj utakmici s ovdašnjim proizvođačima neusporedivo konkurentniji.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve