'Sami moramo smanjiti deficit jer će nam drugi određivati što moramo rezat'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Pusić naglašava da se rezanje troškova s jedne strane te povećanje prihoda kroz poreze ili dodatne trošarine "sada zaista mora zaustaviti".

Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić nije sretna što je Vlada morala donijeti nove mjere štednje u sklopu procedure prekomjernog deficita kazavši kako se one mogu opravdati jedino ako će za sobom povući i radikalno rezanje prepreka za investicije.

"Razmatrali smo različite mogućnosti i naročito je bilo pokušaja da smanjenju deficita doprinesemo pronalaženjem mogućnosti da neke od kapitalnih projekata financiramo kroz model javno-privatnog partnerstva. Nažalost, na kraju je ispalo ovo kako je ispalo, jer je to po mom mišljenju teška odluka koja se može opravdati ako za sobom povlači i radikalno rezanje prepreka za investicije", kazala je Pusić nakon sjednice Vlade.

Novinari su je, naime, pitali je li između članova vladajuće koalicije bilo problema u postizanju dogovora oko danas predstavljenih dodatnih mjera za smanjenje deficita.

Pusić naglašava da se rezanje troškova s jedne strane te povećanje prihoda kroz poreze ili dodatne trošarine "sada zaista mora zaustaviti".

"Mi deficit moramo smanjiti jer inače prijeti opasnost da nam drugi određuju što moramo rezati, ali moramo i administraciju i funkcioniranje institucija dovesti do razine na kojoj će ljudi zaista htjeti investirati u Hrvatsku. Bez toga je sve skupa besmisleno", ustvrdila je.

Nije htjela govoriti koje su konkretne mjere bile sporne u razgovorima u Vladi.

"Odluku smo donijeli zajednički, bilo nam je sporno sve i radije bismo da nije do toga došlo. Sad je došlo do čega je došlo, ali to ima smisla jedino, i o tome ćemo ozbiljno razgovarati sljedećih dana, ako vrlo ozbiljno srežemo prepreke investiranju", ponovila je.

Upitana znači li to da treba izmijeniti Zakon o strateškim investicijama, Pusić odgovara da taj zakon mora biti podloga za zakon o investicijama.

"Ne samo strateškim, nego investicijama uopće, smanjenju prepreka, troškova koji su vezani za svaku investiciju. Ima cijeli niz prepreka koje se mogu i treba ih srezati i sada treba donijeti deset ključnih odluka u tom pogledu kako bismo bili konkurentni zemljama u našem neposrednom okruženju", naglasila je.

Na upit novinara zašto se o tome govori tek sada, jer "zvono na uzbunu zvoni već duže vrijeme", Pusić odgovara: "Zvoni, ali sada je svakako bolje nego sutra, iako je naravno jučer bilo bolje nego danas, ali danas je bolje nego sutra".

Na novinarsku primjedbu da je jedna od ključnih osoba u tom pogledu i njen stranački kolega, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministrica Pusić odgovara da je ključna Vlada.

"Ključna je Vlada. Ne može jedan ministar, u kojem god ministarstvu sjedi, promijeniti investicijsku klimu u Hrvatskoj", kazala je.

To ima veze s funkcioniranjem javne uprave, pravosuđa, katastra, s dozvolama koje su potrebne, odnosom središnje države i lokalnih vlasti, uređenošću imovinsko pravnih odnosa, dodala je.

"Dakle, ima veze s cijelom Vladom i iza toga Vlada mora stati i donijeti te odluke i imati hrabrosti krenuti u konkurentniju investicijsku klimu spram zemalja južne, srednje i jugoistočne Europe. Tko želi investirati mora imati razloga da izabere Hrvatsku", zaključila je.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić potvrdio je da će se zbog dodatnih mjera smanjenja deficita rezati investicije u Hrvatskim cestama u vrijednosti 250 milijuna kuna.

"Bit će nešto manje investicije u cestogradnji. Ali, iskreno, i natječaji koji se provode imaju puno manju cijenu, tako da će za ovu godinu fizički obujam novogradnje biti isti", rekao je.

Jedna od danas predstavljenih mjera za smanjenje deficita je i reguliranje naknade za radiofrekvencijski spektar koje plaćaju teleoperateri. Odluku o tome donosi njegovo ministarstvo te je Hajdaš Dončić na upit novinara kazao da će pravilnik biti gotov do 1. lipnja.

Budući da je premijer Zoran Milanović prilikom predstavljanja mjera naglasio da je jedino dugoročno rješenje za smanjenje deficita smanjenje rashoda proračuna, novinari su ministra uprave Arsena Bauka upitali hoće li se i kada krenuti u smanjenje broja jedinica lokalne samouprave.

"Što se tiče reforme, odnosno promjene teritorijalnog ustroja ja mislim da na to ne bi trebali ići bez referenduma. Niti jedna politička opcija to nema u ovom trenutku kao prioritet i ni u jednoj zemlji EU takva vrsta reforme nije uspjela bez političkog konsenzusa", rekao je Bauk.

O osobno, kao građanin, volio bi, kako je rekao, da bude manji broj županija i manji broj općina. "Dijeli li to mišljenje većina može se provjeriti. Nisam siguran sto posto dijeli li to mišljenje većina građana", rekao je te ponovio da je oko reforme lokalne samouprave potreban politički dogovor i konsenzus

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!