Sabor sutra o financijskom stanju i monetarnoj politici u prvom polugodištu 2012.

Autor: Poslovni.hr/Hina , 11. veljača 2013. u 14:37
Hrvatski sabor / Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Poboljšanje poslovne klime, dodaju, zahtijeva i daljnje restrukturiranje javnog sektora, smanjenje pravnih rizika, veću fleksibilnost tržišta rada i druge strukturne reforme…

 Hrvatski sabor sutra će 7. sjednicu nastaviti raspravom o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, koju je Saboru podnijela Hrvatska narodna banka (HNB), za prvo polugodište 2012. godine. HNB ističe kako su gospodarska kretanja u Hrvatskoj vrlo nepovoljna već četvrtu godinu zaredom, pri čemu kao činitelje koji ograničavaju rast navodi nepovoljna kretanja u međunarodnom okružju, zatim slaba konkurentnost i vrlo loša poslovna klima, a rast dodatno usporava i nužnost smanjenja prekomjernoga fiskalnog manjka.

Monetarna politika u takvim je uvjetima bila orijentirana na održavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava i smanjenje regulatornih troškova koji utječu na kamatne stope, zbog čega je HNB s Vladom i HBOR-om pokrenuo program koji bi poduzećima trebao omogućiti povoljnije bankovne kredite. U HNB-u naglašavaju potrebu nastavka fiskalne konsolidacije, osobito smanjenjem proračunskih rashoda, pri čemu bi promjene na prihodnoj strani državnog proračuna prije svega trebale biti usmjerene prema rasterećenju troškova rada.

Poboljšanje poslovne klime, dodaju, zahtijeva i daljnje restrukturiranje javnog sektora, smanjenje pravnih rizika, veću fleksibilnost tržišta rada i druge strukturne reforme, čime bi se otklonile prepreke, te stvorili poticajni uvjeti za poslovanje i investiranje privatnoga kapitala u izvozne i uvozno supstitutivne sektore kao jedine održive generatore rasta. Središnja banka navodi kako je u 2012. nastavila s politikom osiguravanja povoljne likvidnosti monetarnog sustava, ne ugrožavajući stabilnost tečaja domaće valute.

S obzirom na viškove u ukupnoj platnoj bilanci, koji su bili posljedica malog manjka u tekućoj bilanci te i dalje značajnoga ukupnog priljeva kapitala, HNB ističe kako je stabilnost tečaja podupirao deviznim neto kupnjama. Produžetak gospodarske krize i nestabilnosti u eurozoni odrazili su se, dodaje, i na usporavanje poslovne aktivnosti domaćih banaka – u prvoj polovici 2012. imovina banaka smanjena je za 3,9 milijardi kuna ili jedan posto. Iako su mjere HNB-a u 2012. godini rezultirale oslobađanjem znatnog iznosa imobiliziranih sredstava te su imale pozitivan učinak na smanjenje regulatornih troškova, pojačani oprez banaka, nesklonost kreditnom riziku i slaba domaća potražnja razlozi su izostanka znatnijih učinaka na kreditni rast, tvrde u središnjoj banci.

Dodaju kako je kvaliteta plasmana nastavila slabjeti zbog pada osnovice i starenja portfelja, pa je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita porastao s 12,4 posto krajem 2011., na 13,3 posto krajem drugog tromjesečja 2012. godine. Pogoršanjem kvalitete kredita i dalje se ističu trgovačka društva, kod kojih se u promatranom razdoblju omjer loših i ukupno odobrenih kredita povećao s 20,1 na 22,8 posto. Kvaliteta kredita pogoršala se i kod sektora stanovništva, gdje je taj omjer porastao s 8,6 na 8,9 posto, posebice pod utjecajem stambenih kredita u švicarskim francima. Banke su tijekom prvog polugodišta 2012. ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od 2,1 milijardi kuna, što je za 15,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje u 2011. godini, stoji u HNB-ovoj Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.

Komentirajte prvi

New Report

Close