Ako uspijemo sklopiti ugovor o prodaji višenamjenskog zrakoplova JAS-39 Gripen Hrvatskoj, to će biti posao koji će nas povezati na nekih tridesetak godina“, kaže Bo Norlin, potpredsjednik u švedskom Saabu zadužen za offset programe. Norlin je nakon šest godina rada za švedsko Ministarstvo vanjskih poslova u Hrvatskoj na promociji gospodarske suradnje prije mirovine prihvatio posao u Saabu, a zadatak mu je dogovaranje eventualnih offset programa u slučaju da Hrvatska odluči kupiti švedski zrakoplov. Upravo je Norlinov dolazak u Hrvatsku prošlog tjedna označio početak kampanje Saaba za dobivanje posla s Hrvatskom o nabavi 12 zrakopova za sada nepoznate cijene (vjerojatno 30-40 milijuna eura po komadu), za koje će natječaj kroz dvije godine raspisati hrvatska Vlada. Kako je riječ o političkoj odluci, dobivanje ili gubitak posla u konkrenciji zrakoplova F-16 američkog Lockheed-Martina osim o financijskom paketu ovisit će i o offset programima koje će konkurenti ponuditi. Naime, iz 2004. postoji ‘natuknica’ hrvatske vlade da tako veliki poslovi moraju imati offset barem u vrijednosti posla, od čega četvrtina treba biti izravno vezana uz predmet nabave. O politički delikatnoj odluci kupnje vojne tehnologije, koju mnogi označavaju kao dugoročno priklanjanaje Europi ili Americi, Bo Norlin nema tako isključiv stav i kaže: ”Amerikanci se neće imati razloga ljutiti ako njihov zrakoplov F-16 izgubi na natječaju, jer znatan dio komponenti našeg Gripena dolazi iz General Electrica i drugih američkih tvrtki. Mi smo zapravo kompromis jer sve zemlje koje su kupile zrakoplov za njega proizvode dio dijelova.“ Kaže da bi kao dio offset programa Hrvatskoj mogli ponuditi suradnju u poljoprivredi, obrazovanju ili industrijskoj proizvodnji, o čemu već sada načelno razgovaraju sa 11 hrvatskih ministarstava. ”Svaki posao mora biti komercijalno isplativ jer ne želimo da suradnja zamre kada ispunimo svoju obvezu i naplatimo zrakoplove”, kaže Norlin pojašnjavajući kako cijela grupacija u offsetu ima već 40 godina iskustva, a za to vrijeme, misli, suispunili više od 50 milijardi eura vrijedne offset programe. Tako je Mađarska u sklopu leasinga 14 zrakoplova JAS 39 Gripen dogovorila offset u sklopu kojeg su Šveđani u Mađarsku dovela tvrtku Electrolux koja je otvarila dvije tvornice i zaposlila 3700 ljudi. Češka je potpisujući s istom tvrtkom ugovor o najmu aviona dogovorila offset od 130 posto za ugovor vrijedan 830 milijuna eura. Ipak, najbolje je prošla Južnoafrička Republika, koja je izborila offset program od čak 300 posto vrijednosti kupnje 28 zrakoplova.

“Možemo gledati posao sa strane proizvodnje dijelova za zrakoplov, ali i suradnju na drugim poljima. Moramo biti pragmatični i raditi s onim industrijama koje postoje”, kaže Norlin i počinje nabrajati područja koja vidi kao najbolja za offset programe. “Slavonija i poljoprivreda su nam prvi cilj jer znamo da bismo tu mogli učiniti nešto na pitanju zapošljavanja jer je nezaposlenost problem u cijeloj toj regiji. Tamo nam je zanimljiva i mogućnost pokretanja proizvodnje goriva. Zbog proizvodnje prehrambenih proizvoda, već smo održali prve sastanke s predstavnicima Podravke. Ističe i zanimanje za šumarstvo, u kojem bi mogao uspostaviti suradnju s proizvođačima namještaja i donijeti nove tehnologije koje će potaknuti isplativiju i racionalniju proizvodnju. Otprije je aktualna suradnja na području energetike s Dalekovodom i ”Končarom“, a velik potencijal vidi i u farmaceutskoj industriji i brodogradnji. ”Važan dio mogao bi biti i offset vezan za ekologiju. Možda u Švedskoj možete pljuniti na ulici, ali mi imamo odlične kompanije koje se bave spaljivanjem smeća. Naime, nama zakon dopušta recikliranje 25 posto smeća, a ostalo se mora spaliti. Tu tehnologiju smo, primjerice, ponudili Bugarskoj jer Sofija je svoje smeće prevozila u 160 km udaljeni Plovdiv i to plaćala 20 milijuna eura godišnje, a spalionica stoji 18 milijuna.“ Norlin kaže da zna kako su natječaj i odluka o kupnji zrakoplova u Hrvatskoj još relativno daleko, no već sada kreće u potragu za eventualno isplativim poslovima kojima bi popunio dogovorenu vrijednost offseta ako budu potpisani ugovori. ”Bit ćemo spremni odmah ponuditi poslove s najvećim potencijalom ministru gospodarstva i predsjedniku Hrvatske gospodarske komore, a na njima je da nam daju povratnu informaciju koji su interesi Hrvatske. Jedino znam da ćemo sve dogovore ispuniti na vrijeme”, zaključio je Bo Norlin. Najveći adut Saaba za posao s hrvatskom Vladom nije ni činjenica što su jedna od vodećih tehnoloških kompanija u svemirskim programima, zrakoplovstvu i obrani nego to što su dio Investora AB, švedske tvrtka osnovane 1916. koju još kontrolira njezin osnivač, moćna švedska obitelj Wallenberg. Osim Saaba, Investor AB posjeduje znatne udjele u nekoliko velikih švedskih tvrtki poput ABB-a, Astra Zeneca, Electroluxa, Ericssona, Ikee, Gambroa, Husqvarne, Scanije, ali i stotinjak drugih koje može uključiti u poslove offseta. U 2006. tržišna vrijednost Investora AB procjenjivana je između 13 i 16 milijardi eura. Investor AB inače ima velike rezerve gotovine i praktički posluje bez zaduživanja. Iako obitelj Wallenberg nominalno posjeduje samo 22 posto tvrtke, ima 46 posto glasova jer za dionice dobivaju višestruko pravo glasa. Upravo bi tvrtke u kojima Investor AB ima udela trebale ‘milom ili silom’ ući u offset programe odluči li se Hrvatska za kupnju Saabova zrakoplova.

Više ne izrađuju automobile

‘Iako se automobili marke Saab i dalje proizvode u Švedskoj, naša je tvrtka svoj zadnji automobil prodala još 1990., a nakon toga je naš odjel za automobile preuzeo General Motors’, kaže Bo Norlin o prvoj asocijaciji koja prosječnom Hrvatu padne na pamet kada se spomene ime tvrtke Saab. Pojašnjava da je brend Saab još u vlasništvu matične tvrtke, koja ga na leasing daje General Motorsu.