Ranije nego što je to činila prijašnjih godina, Milanovićeva je vlada potkraj srpnja prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018. godine na kojima se u pravilu, temelji i proračun za iduću godinu.

Proračun bi, prema planu ministarstva financija, trebao biti težak oko 118 milijardi i za 637 milijuna kuna tanji od ovogodišnjeg, a rezalo bi se na materijalnim troškovima, plaćama zaposlenih (350 mil, kuna), subvencijama, nekim naknadama građana (200 mil. kuna), no nigdje se ne spominju linearna rezanja. Rashodi za mirovine i socijalna davanja zadržali bi se na istoj razini, dok bi se uštede na plaćama postigle boljom kontrolom isplata i prirodnim odljevom zaposlenih.

Glavne proračunske stavke posložene su tako da se uklope u obaveze koje država ima u proceduri prekomjernog deficita, no kako smo u izbornoj godini temeljna je dilema smije li Vlada na odlasku uopće donositi proračun za iduću godinu i izbornom pobjedniku diktirati tempo? Dilema ne bi smjelo biti kad bi izbori bili u studenom ili prosincu, jer je logično da proračun za 2016. godinu donosi nova vlada, vodeći računa o obavezama države prema europskom semestru i briselskoj proceduri prekomjernog deficita. Ukoliko bi izbori bili u siječnju ili, kao krajnjem zakonskom roku, u veljači, što se također nagađa, Milanovićeva Vlada imala bi formalno pokriće, pa čak i obavezu, da sastavi proračun za narednu godinu.

Nakon što se formira, nova bi ga vlast mogla prekrajati tek rebalansom. Vlada je, inače, po zakonu dužna pripremiti proračun do 15. studenog, a ako to zbog izbornog međurazdoblja ne može učiniti ide se na privremeno financiranje, kao što je bilo uoči prošlih parlamentarnih izbora 4. prosinca 2011.

Svoj prvi proračun Milanovićeva je vlada obranila u Saboru 24. veljače 2012. S izborima u siječnju ili veljači 2016., tromjesečno privremeno financiranje neće pokriti razdoblje do formiranja nove vlade, posebno ako izborni rezultat bude ujednačen, pa krenu natezanja kome će predsjednica prvome ponuditi mandat.

SDP-ov ministar financija Boris Lalovac kaže da još ne zna sigurno hoće li on i njegovi ljudi krenuti u izradu proračuna za narednu godinu.

“Moje osobno mišljenje je da treba ići na privremeno financiranje i novoj vladi dati priliku za politiku proračuna za 2016 godinu”, kaže Lalovac. Po zakonu, privremeno se financiranje ‘obavlja najduže za prva tri mjeseca proračunske godine’ i njime se zapravo financira hladni pogon države te novoj vladi ostavlja prostor da u tom roku pripremi svoj plan državne potrošnje.

“Neozbiljno bi bilo od sadašnje Vlade da donosi proračun za cijelu 2016. godinu. Ova vlada treba raspisati izbore i razdoblje do formiranja nove vlade riješiti privremenim financiranjem”, komentar je Tomislava Ćorića iz HDZ-a.

Nevezano tko će proračun sastavljati, hrvatskoj Vladi su u mnogo čemu vezane ruke jer Europska komisija čeka da deficit spusti ispod 3%, 
(lani je bio 5,7%) a s obzirom na brzinu kojom se povećava javni dug i rastu izdaci za kamate, jedini način da se dug stabilizira bio bi proračunski suficit.