Hrvatska bilježi rast od BDP-a od 3,9 posto, što je najviše u EU u prvom kvartalu, a čemu je dobrano pridonio i izvoz – posebno na pet ključnih tržišta zapadne Europe i regije, rečeno je na 14. konvenciji hrvatskih izvoznika (HIZ) koja se u srijedu održala u Zagrebu. U sklopu konvencije dodijeljene su po 12. put i nagrade Zlatni ključ kao priznanje izvrsnosti najuspješnijim hrvatskim izvoznicima.

Tako je nagradu za najuspješnijeg velikog izvodnika dobio solinski AD Plastik dok je najbolji srednji izvoznik međimurski Tehnix, a mali Tremak koji dolazi također iz Međimurja dok je najinovativniji izvoznik Altpro. Najuspješniji izvoznik u Njemačku je E.G.O. Elektro-komponente (donedavni Elektrokontakt), u Italiju Vetropack Straža tvornica stakla, Sloveniju LTH Metalni lijev, dok je najuspješniji izvoznik u BiH bila Podravka, Austriju Predionica Klanjec, a Srbiju DS Smith Belišće Croatia. Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, podsjetio je na vrlo složene uvjete na globalnom tržištu gdje uvoznici djeluju. Tu je prije svega istaknuo trend državnog protekcionizma i intervencionizma, a što usporava globalnu trgovinu i rast gospodarstva. "Digitalizacija i razvoj zelene energije je još jedan bitan čimbenik koji će utjecati na međunarodnu trgovinu. Tu će posebno doći do izražaja električni automobili koji po svim karakteristikama imaju drukčiju filozofiju izrade i uporabe – manje dijelova, bez ovisnosti o fosilnim gorivima etc. To se već sad odrazilo na zaposlenost u najvećim zemljama proizvođačima automobila", kazao je Bago. Dodao je da usluge čine 23 posto vrijednosti hrvatskog izvoza, no 43 posto nove vrijednosti izvoza. Udio robnog izvoza u BDP-u Hrvatske i svijeta – u svijetu BDP raste brže od izvoza zbog rasta zemalja u razvoju koje su prije kupovale poluproizvode, a danas one zatvaraju vlastiti proces proizvodnje. 2U Hrvatskoj imamo situaciju da nam od 2017. izvoz slijedi BDP, a što znači da slijedimo jedan dobar put, ali čime ne smijemo biti zadovoljni nego moramo ići dalje. Problem nam je deficit pri izvozu roba, a što nije situacija od danas nego nešto što se događa već desetljećima. U razmjeni s EU nam je robni deficit 16% ili 8,5 milijardi eura. U CEFTI, iako smo izašli iz nje, imamo pozitivnu trgovinsku bilancu. Najveći suficit imamo u drvnoj industriji, namještaj, metalni proizvodi, i koža, a ostatak, posebno prehrana i poljoprivredna, ima značajni deficit. Uvozimo složenije proizvode, a uvozimo one jednostavnije – što nije isto ništa novo. Imamo snažan izvoz usluga – turizam. Tu smo iznad prosjeka EU i imamo pozitivnu bilancu s većinom zemalja Unije", kazao je Bago. Upozorio je da u Hrvatskoj raste broj poduzeća izvoznika i zaposlenih u tim poduzećima te prihod i dobit u tom sektoru. No, zabrinjava broj zaposlenih po poduzeću – posebno kod izvoznika, imamo pad 30-ak posto i proteklih 10 godina.

Izvoznicima se obratio i premijer Andrej Plenković koji je za sve loše što se događa u hrvatskom gospodarstvu okrivio bivšu SDP-ovu vladu Zorana Milanovića, te istaknuo da je njegova vlada veliki dio svojeg mandata morala ispravljati njihove greške – prije svega enormna zaduženja. "Svake godine se na ovakvom događanju može čuti koliko se pozitivnih pomaka u hrvatskom gospodarstvu dogodilo u prethodnoj godini. Svi ste vi doprinijeli da Hrvatska lani ostvari izvoz od 14,5 milijardi eura. To je sve na tragu vizije i ove vlade da naše planove razvoja pretvorimo u stvarnost. Naš kreditni rejting je temeljem rejting agencija je vraćen na razinu investicijskog, a izvoznici najbolje znaju kako se to odražavan na njihovu konkurentnost. Ova Vlada je preokrenula trendove koji su bili karakteristični za bivše razdoblje te bilježimo suficite proračuna, a što onda utječe na povećanje plaća i mirovina. BDP smo od 2016. podigli 9,6 posto, a rast BDP-a u prvom kvartalu 2019. je i najbolji u EU. Smanjili smo javni dug na 89 posto BDP-a, a što sve znači da danas imamo zdraviji rast nego u prethodnom razdoblju. Lani je ostvareno višak proračuna od 758 milijuna kuna, a što bi bilo i više da nije bilo krize u Uljaniku i isplata garanciju zbog njega. Rasterećeno je gospodarstvo, a pojednostavljenjem regulative je ubrzano i pojeftinjeno poslovanje poduzetnicima. Objedinjavanje inspekcijskih službi u jedinstveni Državni inspektorat koji će također omogućiti da čitav sustav nadzora bude transparentniji, brži i jeftiniji. Povećanje osnove za naknade za novorođenče, manji PDV na lijekove i dječju opremu te niz drugih fiskalnih i parafiskalnih olakšica su svakako mjera koje će poboljšati život građana u Hrvatskoj", kazao je Plenković. Dodao je da su na tom tragu i reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava te istaknu EU fondove kao veliki poticaj za domaće investicije. Za promicanje izvoza u hrvatskom gospodarstvu i osoban angažman predsjednika HIZ-a, premijer je Darinku Bagi dodijelio poseban Zlatni ključ za doprinos izvozu.