Vrijedan posao: Produžen izbor upravitelja fonda teškog 70-ak milijuna eura

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić/Robert Anić/PIXSELL Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić/Robert Anić/PIXSELL

Umjesto 15. lipnja, zainteresirani fond menadžeri prijave mogu predati do 20. lipnja.

Više skupina domaćih investicijskih profesionalaca užurbano radi na kandidaturi za ulogu upravljanja sredstvima koja su za hrvatska poduzeća predviđena u okviru Inicijative CROGIP (Croatian Growth Investment Programme).

Tu su inicijativu još potkraj siječnja pokrenuli HBOR i Europski investicijski fond (EIF) s ciljem poticanja vlasničkih ulaganja u mala i srednja te srednje kapitalizirana poduzeća u vrijednosti od najmanje 70 milijuna eura. EIF je poziv za iskazivanje interesa s ciljem odabira financijskih posrednika koji ispunjavaju uvjete za sredstva dostupna u okviru CROGIP-a objavio sredinom ožujka, a umjesto 15. lipnja, što je bio prvotno zadani rok za prijave, zainteresirani će fond menadžeri za prijave ipak imati koji dan više, do 20. lipnja.

Kako su još prilikom potpisivanja ugovora s EIF-om istaknuli u HBOR-u, iznos koji će sufinancirati hrvatska razvojna banka u tog dijela CROGIP aktivnosti iznosi okvirno 25 milijuna EUR, a on će biti uvećan istim iznosom sredstava iz drugih izvora financiranja u okviru upravljanja EIF-a što znači ukupno 50 milijuna eura.  Ne odulji li se proces odabira, kao što je bio slučaj s nešto ranije provedenom procedurom za fond rizičnog kapitala namijenjen u prvom redu za startupe i općenito poduzeća u ranoj fazi razvoja, računa se da bi novi private equity fond (ili dva?) sufinanciran europskim novcem mogao zaživjeti najesen.

Računajući i kapital koji bi iz drugih (privatnih) izvora trebali osigurati igrači zainteresirani za posao upravljanja, procjenjuje se da će budući fond od iduće godine otvoriti potencijal za 10-15 ulagačkih projekata u rasponu između pet i deset milijuna eura, odnosno, prosječne vrijednosti po 6-7 milijuna eura. Dakle, tu se radi o ulaganjima u poduzeća koja su prerasla inicijalnu fazu razvoja i razinama operativne dobiti već su dosegnuli npr. milijun-dva eura. Koliko god su uvjeti financiranja na tržištu i dalje povoljni i novca ne manjka, mnogim domaćim tvrtkama za daljnji rast i tržišni iskorak nedostaje kapitala, pa bi od EIF-a predvođen program ulaganja u equity mogao biti prepoznat kao dobra prilika.

U prvom koraku program razvoja ulaganja u vlasnički kapital bio je usmjeren na fond rizičnog kapitala usmjeren na tehnološke startupe visokog potencijala rasta kojima banke nisu prirodni financijeri. Za taj fond u ožujku je odabrana ponuda slovenskog tima ponuđača (Fil Rouge Capital), a prema najavama, taj je fond težak ukupno oko 43 milijuna eura s početkom ovog mjeseca napokon trebao početi s radom. 

Aktualna druga razina programa ulaganja u vlasnički kapital ne postavlja ograničenja u pogledu sektora u kojemu posluju potencijalne mete ulaganja. Kako je već ranije ocijenio Ben Doyle iz EIF-a, aktualni natječaj  mogao bi iznjedri jedan ili dva fonda, a primarni ulagački fokus su poduzeća iz Hrvatske. Ideja je i da se većina ulaganja odradi u prvih 4-5 godina, a EIF bi pritom imao aktivu ulogu u vaganju prilika provođenjem dubinske analize, kao nadziranju i izvještavanju o investicijama. Sredstva su  osigurana, ali uplaćivat će u skladu s tempom realizacije projekata.

Kako bilo, ove će se godine očito otvoriti novi potencijal za vlasnička ulaganja koji bi trebao pridonijeti i oživljavanju investicija privatnog sektora. U komentarima iznadočekivanog rasta kvartalnog BDP-a najviše je pažnje proteklih dana izazvao upravo rast investicija od 11,2 posto, ali kao i lani, računa se da u tome nema značajnijeg doprinosa slijedom rasta privatnih investicija. Spomenuti dvoznamenkast porast u odnosu na prvi lanjski kvartal mahom se pripisuje jačanju ulagačkih aktivnosti opće države pod utjecajem priljeva novca iz EU fondova. 

Isti "poguranac" do izražaja je došao već lani (naročito u drugom dijelu godine) kad su investicije javnog sektora porasle čak 26%. No, kako se procjenjuje da su privatne istodobno blago (oko 1%) smanjene, ukupan rast investicija u 2018. ispao je ne baš impresivnih 4,1 posto. 

Vlada je i za ovu godinu predvidjela 20-postotni rast javnih investicija, ali prema Programu konvergencije za razdoblje do 2022. ove se godine očekuje i lagani rast privatnih (2,3 posto) pa su bruto investicije u fiksni kapital projicirane na ukupno 6,4 posto rasta. Program konvergencije od iduće godine predviđa ubrzavanje tempa rasta ulaganja u privatnom sektoru, dok se kod javnih očekuje vraćanje na jednoznamenkaste stope.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve