Povijesna presuda suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića koji je u slučaju Franak presudio da su banke krive ima čak 180 stranica. Prema našim informacijama, presuda je već uručena odvjetnicima banaka.

1. Najčešće u praksi nakon izricanja presude sucima treba određeno vrijeme da izrade presudu. No, u ovom slučaju sudac ju je izrekao, izradio i uručio. Što to znači?

To znači da od danas teče rok od 8 dana za žalbu banaka. U tako velikom predmetu s presudom vrlo dugačkog obrazloženja banke bi mogle biti u priličnoj stisci s vremenom. Presuda otvara cijeli niz pitanja, a ovo su samo neka od njih. Valja reći da su oko nekih prilično podijeljena mišljenja među stručnjacima. To je razumljivo s obzirom da nisu vidjeli presudu. 

2. Bankama je naloženo da u roku od 60 dana potrošačima ponude promjene ugovora o kreditima uz  glavnicu izraženu u kunama na dan zaključenja kredita (po tom tečaju) uz ponudu fiksne kamatne stope. Je li presudom zapravo ukinuta valutna klauzula u tim ugovorima? 

 – Neki smatraju da nalog suca može značiti samo da se ponude drugi uvjeti – primjerice fiksna kamatna stopa, ali ne i da se ukida valutna klauzula. Argument im da je valutna klauzula dozvoljena, a navodno je može ukinuti samo Ustavni sud. S druge strane, postoje mišljenja da je upravo tom presudom poništen onaj dio ugovora o kreditima u švicarcima  koji se odnosi na valutnu klauzulu.  

3. Neslužbeno se priča da su dijelovi presude postali ovršni, tj. da žalba ne odgađa izvršenje. Je li to moguće? 

–  Od 1. srpnja takvu mogućnost dopušta odredba čl. 502.p Zakona o parničnom postupku. To je regulirano zakonskim izmjenama prije dvije godine, no određeno je da primjena istoga započinje danom ulaska RH u EU. No, mnogi smatraju da sudac nije naložio da žalba ne odgađa izvršenje pojedinih dijelova presude, i to iz razloga što je parnica započela prije početka primjene te odredbe, a  čak je prije toga i glavna rasprava bila zaključena.    

4. S obzirom da je sudac preporučio bankama da ne čekaju pravomoćnu presudu jer ih to može skuplje stajati, nego da se mirnim putem se nagode s klijentima, što slijedi? 

 – Moguće je da će banke poslušati suca te predložiti fiksnu kamatnu stopu  u izmijenjenim ugovorima koji moraju biti u kunama. No ostaje otvoreno pitanje hoće li doći do nagodbi. Moguće su razne situacije; primjerice da banke predlože visoku kamatnu stopu, a da dužnik to prihvati i tako da se dug anulira, a isto tako je moguće i da dužnik takve uvjete ne prihvati.

5. S obzirom da nakon nepravomoćne presude postoji pravo žalbe, mogu li dužnici odmah pokrenuti pojedinačne tužbe pozivajući se na nepravomoćnu presudu? 

 – Traženje povrata iznosa koji je plaćen  protivno pravorijeku presude u vrijeme dok je ona nepravomoćna nije pretjerano uspješan potez. Upravo suprotno – takva presuda zasad ne obvezuje nikoga, a veliko je pitanje kakva će biti konačna i pravomoćna presuda. Pravomoćna presuda obvezuje sve sudove, pa svaki sud pred kojim bi se vodila parnica dužan je respektirati utvrđenja i pravna stajališta te presude.  Ali, nema automatizma u slučaju uspješnih grupnih tužbi kao u SAD-u. 

6. Moraju li banke, prema računovodstvenim standardima, izdvajati rezervacije za obveze po nepravomoćnoj  presudi?

 – Posrijedi je MRS 37 – rezerviranje nepredviđene imovine i nepredviđenih obveza, a njegovi uvjeti sad su ispunjeni. Nepravomoćna presuda je događaj koji upućuje na potrebu rezerviranja tog rizika. Rezerviranje će bankama nedvojbeno umanjiti  financijski rezultat.  

7. Hoće li se banke odmah preračunavati ili će čekati drugostupanjsku presudu?

 – Navodno ne smiju s time čekati jer ih na akciju tjera navedeni MRS. Pošto po njemu moraju izvršiti rezervacije,  moraju kvantificirati iznos rizika. Drugim riječima, kamate su prihod, pa ako bi morale promijeniti kriterije to bi značilo smanjivanje kamata, i stoga bi i prijašnji prihod trebalo smanjiti. Kako to nije moguće jer je iskazan u ranijim godinama to znači da će se sad smanjiti rezultat. 

8.  Jesu li banke dužne platiti zateznu kamatu na preplaćeni iznos?

– Ako bi bilo pravomoćno utvrđeno da su plaćene kamate koje nisu zakonite, pa banke trebaju vratiti razliku, radilo bi se o stjecanju bez osnove. Ako su naplatile više i to stekle bez valjane pravne osnove bile bi dužne platiti zatezne kamate. One teku od dana kada tužitelj postavi tužbeni zahtjev, a zastara iznosi pet godina. Isto vrijedi i ako se zahtjev uputi banci  preporučenim pismom ili na bilo koji drugi dokazivi način. Neki smatraju da bi najprimjereniji bio zahtjev da se ostvari odšteta u visini propuštena prinosa, a on bi mogao biti isti onaj kojega su banke ostvarile u replasmanu viška novca. 

9. Ima li presuda učinak i na bivše dužnike, primjerice one koji su otplatili kredite u švicarcima za automobile? 

–  Iako su  ugovori iskonzumirani, te više ne postoji obveznopravni  odnos između banke i dužnika – više nema tražbina, i u tom slučaju bi morala postojati mogućnost podnošenja zahtjeva za povrat stečenoga bez valjane pravne osnove. Uvjet toga je da je presuda protiv banaka pravomoćna, te da nije došlo do zastare.   

10. Što je s tvrtkama koje su se isto zaduživale u švicarcima? 

 – Oko toga mišljenja su podijeljena. Dio ih smatra da gospodarski subjekt zato što nastupa kao profesionalac ne uživa zaštitu koju uživa u poslovnom smislu neuki pojedinac. Tvrde da stoga na tvrtke presuda nema učinak.  No, drugi smatraju suprotno, a polaze od toga ako se pravomoćno  utvrdi da je postupanje banaka bilo nezakonito, onda bi trebala vrijediti ista pravila: ono što je nezakonito i ništetno za potrošače trebalo bi vrijediti i za tvrtke, korisnike kredita ako su oni sklopljeni pod istim uvjetima.      

• Stambeni krediti u francima iznose više od 22,6 milijardi kuna

• Jurčić o 'švicarcima': Presuda otvara pitanje ukidanja devizne klauzule

• Banke najavljuju žalbe

• PBZ svojim klijentima: Unatoč presudi, izvršavajte svoje obveze prema banci!

• 'Ako presuda postane pravomoćna, nove tužbe bi mogle banke baciti na koljena'

• Sabor: Presuda za "švicarce" dobar znak, treba sustavno štititi potrošače

• Slučaj 'Franak': Odštete će se morati utuživati individualnim tužbama

• 'Banke će možda morati vratiti velike iznose, očekujte udar na dionice Zabe i PBZ-a'

• Sindikati jednoglasno pozdravljaju presudu za 'švicarce'

• Zašto se vlasnici kredita u 'švicarcima' ne trebaju još veseliti

• Linić o presudi za "švicarac": To je sada stvar banaka

• HNB nema komentara na presudu o 'švicarcu'

• Obustavljeno trgovanje dionicama Zabe i PBZ-a te obveznicama Erstea

• Građani dobili bitku protiv banaka