rg pravde, s objektima za smještaj pravosudnih institucija na zagrebačkom Črnomercu, trebao bi se početi graditi 2015., a završetak je planiran za 2019. godinu, izvijestili su na današnjem predstavljanju toga 1,6 milijardi kuna vrijednog projekta ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) Dragan Marčinko.

Projekt će se, prema Marčinkovim riječima, realizirati po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP) u sklopu čega je CEI danas na stranicama Oglasnika javne nabave objavio poziv za izbor privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje Trgom pravde.

Nakon odabira privatnog partnera, Ministarstvo pravosuđa sklopit će s njim ugovor na 30 godina.

Za vrijeme gradnje država neće imati troškova, a nakon toga će se sredstva za plaćanje naknade za JPP obračunavati kao tekući izdatak odnosno dugoročno preuzeta obveza kroz 25 godina, to jest od 2019. do 2044. godine. Potom se građevine vraćaju u državno vlasništvo bez naknade.

Lokacija budućeg Trga pravde proteže se na 50 tisuća četvornih metara i omeđena je Selskom cestom i Cankarevom ulicom s istoka i zapada te Ilicom i Ulicom Baruna Filipovića sa sjevera i juga. Predviđena je gradnja četiriju glavnih zgrada povezanih s podzemnom garažom te adaptacija i rekonstrukcija postojećih zgrada.

Na Trgu pravde trebali bi se smjestiti Županijski sud te Opći građanski, Trgovački i Prekršajni sud, Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo te Pravosudna akademija.

Očekuje se da će objedinjavanje sudova na jednom mjestu pridonijeti učinkovitosti pravosuđa jer će 2.500 službenika i sudaca na jednom mjestu dnevno moći primiti 20 tisuća građana.

Pored toga, preseljenjem pravosudnih ustanova na Trg pravde ispraznit će se 30 tisuća kvadrata koji će se moći iznajmiti ili prodati.

Zamisao o preseljenju svim zagrebačkih sudova na Trg pravde datira iz 2003. godine kad je odlukom Vlade kompleks vojarne Vukovarski branitelji i vojarne Baruna Filipovića dodijeljen na korištenje Ministarstvu pravosuđa.

Projekt će sigurno biti realiziran, kaže ministar Vrdoljak koji jamstvo tome vidi u ozbiljnosti Vlade, zainteresiranosti privatnih ulagača i zaokruženom regulatornom okviru za JPP.

Tvrdi da je nekoliko respektabilnih kompanija zainteresirano za ulazak u posao. "Ovime šaljemo dobru poruku investitorima da su dobrodošli u Hrvatsku", ističe ministar gospodarstva.

Ujedno naglašava prednosti JPP partnerstva među kojima su izostanak utjecaja na javni dug, zapošljavanja te godišnje uštede na korištenju i održavanju objekata od 17 posto u odnosu na današnje stanje.