Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) zahtijeva od banaka da u ugovore o kreditiranju stanovništvu uvedu referentne kamatne stope. Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) su također poručili kako mora u vezi s tim kontrolirati opće uvjete banaka i prisiliti ih da provode Zakon o zaštiti potrošača, koji za zajmove propisuje sadržavanje pretpostavke pod kojim se uvjetima mogu mijenjati kamatne stope.

Odgovornost HNB-a
Iz HUZP-a su s okruglog stola održanog u ponedjeljak poručili da će usvajanjem novog zakona o zaštiti potrošača biti otvorena mogućnost tužbe koju će udruga podnijeti ako banke same ne budu počele uvoditi referentne kamatne stope ili ih na to ne prisili HNB. “U ugovorima o kreditima klijent potpisuje pristajanje na promjene kamatnih stopa u skladu s tržišnim uvjetima i odlukom banke. Nigdje ne piše koji su to uvjeti i tako se otvara mogućnost da banka diže kamatne stope kad je ugrožen profit. Referentna kamatna stopa poput Libora i Euribora uz dodanu maržu banaka bio bi pošten način kreiranja promjenjivih kamatnih stopa i raspodjele rizika između banke i klijenta”, rekla je Marija Duljković, nezavisni stalni sudski vještak za bankarstvo i financije. Ona smatra da odgovornost snosi i HNB jer ne može samo upućivati potrošače na privatne tužbe protiv banaka, nego je dužan nadgledati zakonitost poslovanja banaka, a sadašnji način rada krši zakon o Zaštiti potrošača. “Kada uvjeti nisu nedvojbeni i jasni, ostavlja se mogućnost manipulacije”, rekla je predsjednica HZUP-a Vesna Brčić-Stipčević. Nepostojanje referentnih kamatnih stopa osudio je i član saborskog Odbora za financije Zlatko Koračević (HNS) koji je rekao kako će njegova stranka tražiti zakonske izmjene koje bi ih uvele.

Premije rizika
Direktora Hrvatske udruge banaka Zorana Bohačeka iznenadilo je što nisu pozvani na okrugli stol jer podržavaju ideju. “Nigdje nema jednog zakona o kamatama i jedne kamatne stope kao kod nas. Željeli smo da HNB definira prosječne kamatne stope za različite proizvode ili da Ministarstvo financija propiše referentne, ali toga nema”, kaže on. Uvođenje Euribora i marže nije moguće, kaže, jer postoji premija rizika, koja nije službena mjera, ali se naplaćuje na Euribor za zaduživanje domaćih banaka i tvrtki u inozemstvu.