Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) protivi se donošenju Zakona o minimalnoj plaći jer postoji bojazan da će takva administrativna intervencija u već uređeni sustav plaća, dovesti do višestrukih negativnih posljedica. Prema istraživanju koje je HUP proveo među svojim članovima, zakonsko uređenje minimalca kratkoročno će povećati troškove kako za plaće tako i za ukupne troškove poslovanja, dovesti do nelikvidnosti nekih poduzeća, te smanjiti konkurentnost.

Ulaganja nemoguća
Dugoročno gledano, tvrde u HUP-u, svako drugo poduzeće morat će otpustiti dio radnika, posebice one viših kvalifikacijskih okvira, svako sedmo će likvidirati, a svako će šesto biti primorano premjestiti proizvodnju u drugu državu u regiji, dok će ulaganje u nove tehnologije biti gotovo nemoguće, što je pokazalo i istraživanje koje je udruga provela među svojim članovima. Osim navedenih posljedica, administrativno reguliranje plaće može predstavljati i razlog za jednostrano otkazivanje kolektivnih ugovora koji, kako kažu, danas uređuju iznose plaća. “Nitko više od nas ne želi Hrvatskoj osigurati ubrzani rast, povećati konkurentnost i stopu izvoza, ali donošenje ovog zakona to će dodatno smanjiti, posebice ako se donosi bez suglasnosti jednog socijalnog partnera”, rekao je Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, na jučerašnjoj konferenciji za novinare. On je istaknuo kako će negativne posljedice takvog zakona prve osjetiti metalna, tekstilna, drvna i prehrambena industrija. U HUP-u su podsjetili da ni sindikati nisu složni kada je minimalac u pitanju, a trenutno postoje dva zakonska prijedloga. Jedan je, i to onaj kojeg potpisuju SSSH i HSU, pred saborskim odborom za politiku, a drugi pak predlaže preostalih pet sindikalnih središnjica. O njihovoj ozbiljnosti dovoljno govori činjenica, čulo se jučer, da nitko iz sindikata nije došao na zakazan sastanak u Regos gdje se trebao pokušati utvrditi točan broj ljudi koji u Hrvatskoj primaju mimalni iznos plaće. Donese li se jednostrana administrativna intervencija, odnosno zaživi li i jedan od ova dva zakonska prijedloga, bez HUP-ove suglasnosti, ona će ozbiljno narušiti postignuti okvir socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. “Upravo stoga pozivamo Vladu i sindikate na pregovore o sklapanju socijalnog pakta u kojemu bi se sva tri socijalna partnera dogovorila o širim društvenim i gospodarskim odnosima, uključujući cjelokupnu politiku plaća, a radi povećanja ukupne gospodarske aktivnosti i konkurentnosti nacionalne ekonomije”, zaključio je Kuštrak istaknuvši kako je to zadatak nove Vlade koja će se oformiti nakon parlamentarnih izbora.

Europski standard
Ana Knežević iz SSSH jučer je komentirala da posljedice koje navodi HUP nisu empirijski dokazane jer nigdje nije objašnjeno na koga se odnose. Podsjeća da kolektivni ugovori danas ne uređuju iznose plaća, kao što se u HUP-u tvrdi, te ističe da sve negativne posljedice njihovih projekcija može riješiti preraspodjela plaća, posebice onih menadžerskih. “Zakon koji je u proceduri nije administrativna intervencija već europski standard te mjera borbe protiv sive ekonomije i siromaštva hrvatskih radnika”, rekla je Knežević. Inače, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata John Monks i glavni tajnik Međunarodne konfederacije sindikata Guy Ryder uputili su pisma premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Hrvatskoga sabora Vladimiru Šeksu kojima iskazuju potporu zahtjevu SSSH-a za usvajanje Zakona o minimalnoj plaći, priopćio je jučer SSSH. Ta središnjica predlaže da minimalna plaća od 1. siječnja 2008. bude 2.700 kuna bruto, što je 2.025 neto, a nakon prijelaznog razdoblja od godinu dana vezala bi se za prosječnu plaću i iznosila 50 posto prosječne plaće. Ujedno bi bila neoporezivi dio plaće, te osnovica za obračun doprinosa.