S Europskom unijom trguje ukupno oko 22.800 hrvatskih poduzetnika, među kojima je 7000 izvoznika i 21.000 uvoznika, pokazuju podaci za 2011. i 2012. godinu. Svi oni moraju se do 1. srpnja pripremiti za promjene u sustavu obračuna PDV-a, ali porezni savjetnici upozoravaju kako je malo tko zaista spreman, prije svega zbog kašnjenja novih propisa.

Novi Zakon o PDV-u donosi se u zadnji tren: Vlada je konačni prijedlog zakona usvojila i u saborsku proceduru poslala krajem svibnja, pa je tek 11. lipnja bio na dnevnom redu. Pravilnika, koji bi trebao urediti niz pitanja, još nema ni na vidiku; objavljeni novi obrasci koji bi trebali biti u primjeni još nose oznaku 'nacrt', a PDV identifikacijske brojeve, bez kojih poduzetnici ne mogu ispostavljati fakture nakon 1. srpnja, Porezna uprava tek mora donijeti i zavesti u europskom sustavu razmjene podataka VIES-u. Osnovne promjene koje donosi novi Zakon o PDV-u su, naravno, poznate. Međutim, unatoč tome što Porezna uprava gotovo na dnevnoj bazi objavljuje nove informativne dokumente, a njeni dužnosnici hodočaste po knjigovodstvenim seminarima, poduzetnicima i knjigovođama previše toga je još nejasno."Po mom mišljenju, nitko ili gotovo nitko nije spreman. Nije dobro da još danas mnogi poduzetnici imaju nejasnoće pa će biti izloženi tome da u kratkom vremenu naprave prilagodbe u poslovanju", kaže nam Diana Antičić, ovlaštena porezna savjetnica. 

Kako popuniti obrazac PDV-a?
"Način funkcioniranja poreznih propisa vezanih uz PDV je još uvijek nejasan te su pitanja brojna, često i vrlo elementarna. Vrijeme prilagodbe zapravo nije niti dano, zakon nije poznat u završnoj verziji, pravilnik nije dostupan niti u radnoj verziji. S obzirom na to da je datum ulaska u EU poznat već dugo, svi su propisi trebali biti doneseni, kako bi se tvrtke mogle prilagoditi na vrijeme. Neozbiljno je donositi propise u posljednji tren, odnosno pred sam ulazak u EU, a da ni danas nije poznat odgovor na mnoge detalje", upozorava Antičić. Među područjima koja su ostala nejasna Diana Antičić navodi, primjerice, način popunjavanja obrazaca PDV-a, postupanje pri oporezivanju marže u poslovanju turističkih agencija, primjenu metode obrnutog oporezivanja (tzv. reverse charge) načelo kod nekih usluga.Prilagodba novim propisima, osim vremena, zahtijeva i značajne financijske troškove. "Ulazak u EU stvara dodatne troškove na prilagodbi softverskih rješenja, do sada definiranih za carinske postupke koji se 1. srpnja ukidaju. Uvodi se statističko praćenje kretanja robe unutar zemalja članica EU, a potrebne su prilagodbe u poreznom dijelu u pogledu PDV-a. Teško je utvrditi točan iznos troškova prilagodbe pogotovo na razini cijele ekonomije, ali je točno da je sve to trebalo odraditi ranije, a zapravo – ništa nije spremno", upozorava Antičić.

Ipak, bez obzira na sve te teškoće, domaće poduzetnike s primjenom novih poreznih propisa čeka jedna velika, važna promjena koja će svima znatno poboljšati likvidnost. Kod stjecanja robe iz EU (termine izvoz i uvoz od 1. srpnja zamjenjuje stjecanje i isporuka!) PDV više neće trebati uplatiti kao što je do sada bilo u slučaju uvoza, već ga treba samo obračunati zajedno s pravom na pretporez. No, to bi moglo imati negativne posljedice na proračun – s obzirom na to da su do sada poduzetnici zapravo beskamatno financirali državu u razdoblju između plaćanja i povrata PDV-a."Priljev u državni proračun će biti manji jer se pri kupnji roba od drugih poduzetnika sa sjedištem u EU i pri isporuci robe od tog poduzetnika, neće plaćati PDV. Dakle, cijeli promet roba će biti neoporeziv. Kod prometa usluga, isto će vrijediti za one usluge koje su se do sada oporezivale prema sjedištu društva primatelja ili prema mjestu gdje je usluga zaista izvršena – porez će se iskazivati samo obračunski, a bez stvarnog plaćanja. Do sada se vršilo plaćanje uz pravo na odbitak pretporeza te je država vraćala taj pretporez u vrlo kratkom roku ili se prebijao s poreznim obvezama. Dakle, država je koristila novčana sredstva poduzetnika beskamatno. Ovo su na razini države veliki iznosi i državni proračun će osjetiti smanjenje raspoloživosti sredstva. Istovremeno, trebale bi se otvoriti mogućnosti korištenja novčanih sredstava iz kohezijskih fondova, ali korištenje tih sredstava ovisi o vještini poduzetnika i državnih institutcija u povlačenju tih sredstava", kaže Antičić.

Udar povrata PDV-a 
Porezna uprava pak napominje kako će proračunski prihodi osjetiti i zahtjeve za povrat PDV-a od stranih poduzetnika:"Najveći učinak na proračun očekuje se po zahtjevima za povrat PDV-a poduzetnika iz drugih država članica. Sada vraćamo PDV, ali samo poduzetnicima iz pet država s kojima imamo uspostavljenu uzajamnost. Riječ je o poduzetnicima koji na području Hrvatske dobiju neki račun za svoju poduzetničku djelatnost. Podnose zahtjev za povrat PDV-a i Hrvatska ga je dužna vratiti", navodi se u jednom od nekoliko dokumenata, objavljenima posljednjih tjedana, o promjenama poreznih propisa koje stupaju na snagu nakon 1. srpnja.Moguće je i da će robna razmjena s trećim zemljama (onima izvan EU) dobiti istu beneficiju – da PDV ne uplaćuju nego samo obračunavaju, ali i sama Porezna uprava se ograđuje, navodeći da to tek treba definirati novim pravilnikom o PDV-u. "Postoji mogućnost da na temelju rješenja Porezne uprave prilikom uvoza obveznici fizički ne uplaćuju porez na dodanu vrijednost već da za njih to bude obračunska kategorija, što znači da će u istoj prijavi porezni obveznik iskazati obvezu PDV-a pri uvozu i isti taj porez kao pretporez. Obračunska kategorija neće biti u primjeni odmah 1. srpnja 2013., s obzirom na to da je nužno donošenje pravilnika, stoga do donošenja pravilnika ostaje sve isto kao sada", navodi ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec. 

Iz trećih zemalja 38% uvoza 
Tako će do donošenja pravilnika uvoznici iz trećih zemalja, na koje se odnosi 37,6 posto ukupnog uvoza (45,7 milijardi kuna 2012. godine), biti u lošijoj poziciji. Inače, iz EU smo lani uvezli 75,8 milijardi kuna robe (62,4 posto ukupnog uvoza), dok je vrijednost izvoza na tržište EU lani iznosila 42,12 milijardi kuna (58,3 posto ukupnog izvoza). Najveća izvozna tržišta u EU su nam Italija (11 milijardi kuna), Njemačka (7,4 milijardi kuna) i Slovenija (6,2 milijarde kuna).Izvoz u zemlje koje ćemo od 1. srpnja nazivati trećim tržištima iznosio je lani 30,1 milijardu kuna (41,7 posto ukupnog izvoza), a najveće tržište bila nam je BiH sa 9,2 milijarde kuna.

Koraci za isporuku u EU:

1. Dobiti PDV identifikacijski broj od kupca
2. Provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja kupca na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies
3.a Ako je broj valjan izdati fakturu bez PDV-a
3.b Ako broj nije valjan (ili ako kupac nema taj broj jer nije obveznik PDV-a) izdati fakturu s hrvatskim PDV-om

Isporuka kupcima koji nisu obveznici PDV-a

OPCIJA A – Čekati prag isporuke
Čekati dok ne prijeđete prag isporuke za određenu zemlju (u Sloveniji je to primjerice 35.000 eura) i do tada isporučivati fakture sa zaračunatim hrvatskim PDV-om, a nakon prelaska praga po sili zakona zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj i obračunavati PDV po slovenskim stopama

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

OPCIJA B – Iskoristiti odmah nižu stopu PDV-a
Odustati od praga isporuke i odmah zatražiti slovenski PDV identifikacijski broj kako bi odmah iskoristili nižu poreznu stopu i tako smanjili cijenu kupcu koji ne može odbiti pretporez 

Kako do povrata poreza iz EU?

Hrvatski porezni obveznici moći će tražiti povrat PDV-a kojeg su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država članica, a zahtjev za povrat podnosit će preko elektroničkog portala Porezne uprave.

Porezni leksikon 

Što trebate znati prije 1. srpnja
Stjecanje 
– 'uvoz' iz zemalja EU s ulaskom u Uniju postaje 'stjecanje' dobara i usluga
Isporuka 
–  'izvoz' u zemlje EU s ulaskom u Uniju postaje 'isporuka' dobara i usluga
Treće zemlje/područja 
–  zemlje koje nisu dio EU odnosno područja država članica koja su izuzeta iz područja EU
Uvoz/izvoz 
–  nabava/prodaja dobara i usluga iz trećih zemalja i trećih područja
PDV identifikacijski broj 
–  Dobivanje ovoga broja, koji se sastoji od OIB-a s predznakom "HR", preduvjet je za poslovanje na tržištu EU. 
Tijekom lipnja Porezna uprava će ga dodijeliti svima za koje zna da posluju na tržištu EU, a ostali ga trebaju zatražiti. Broj Porezna uprava razmjenjuje s drugim državama članicama putem sustava VIES-a.
VIES 
–  (VAT Information Exchange System) Sustav za prijenos informacija o valjanosti PDV identifikacijskih brojeva te o isporukama dobara i usluga unutar EU. Svaki poduzetnik prije ispostavljanja fakture mora provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja svog partnera na stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies.
Prag stjecanja 
– odnosi se na poduzetnike iz Hrvatske koji nisu u sustavu PDV-a. Kada prijeđe vrijednost stjecanja od 77.000 kuna, poduzetnik koji je do tada PDV plaćao u državi prodavatelja (na fakturi) mora od Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj kao tzv. mali porezni obveznik i sam će si morati obračunati PDV u Hrvatskoj, ali neće imati pravo na odbitak pretporeza.
Prag isporuka
–  Ako prodavatelj iz neke od zemalja članica EU prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kuna (tijekom protekle ili tekuće godine), onda se taj prodavatelj treba registrirati kao obveznik PDV-a u Hrvatskoj. Isporučitelji iz Hrvatske moraju voditi računa o tome kad će prijeći prag isporuka u drugoj zemlji članici.
Povremeni porezni obveznik koji prijeđe prag stjecanja 
– status povremenog poreznog obveznika ne znači biti obveznik PDV-a: takav poduzetnik, naime, i dalje ne zaračunava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez. Ako želi obračunavati PDV kao pretporez, poduzetnik se mora prvo registrirati kao 'pravi' obveznik PDV-a
Povremeni porezni obveznik kupac automobila
– osobe (sve, i građani i ministarstva i ustanove…) koje stječu ili isporučuju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila i zrakoplovi). Znači, ako građanin kupi novi automobil (do 6 mjeseci i do 6000 prijeđenih kilometara) u Njemačkoj obvezan je u Hrvatskoj platiti PDV. Da bi mogao registrirati vozilo sam mora podnijeti prijavu Poreznoj upravi u roku od 10 dana od dana stjecanja i platiti PDV.
Izvor: Porezna uprava

Prvo OIB

Kako stranom partneru pomoći da nabavi PDV identifikacijski broj? U nizu slučajeva strani porezni obveznik morat će se registrirati u Hrvatskoj, među ostalim i kad prijeđe prag isporuka (270.000 kuna godišnje). Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose Područnom uredu Zagreb Porezne uprave. Porezni obveznici koji imaju sjedište u EU mogu u Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika – što može biti i njihov poslovni partner u Hrvatskoj. Prvo valja zatražiti OIB za što je potrebno osigurati akt o osnivanju (izvadak iz nadležnog sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.

Čiji se PDV plaća

Kod B2B isporuka (između dva poduzetnika) mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta kupca (primatelja), a obračunava se stopa PDV-a koja se primjenjuje u zemlji kupca. To u načelu vrijedi i za usluge iako postoje iznimke. Za B2C isporuke mjesto oporezivanja je mjesto sjedišta isporučitelja, ako primatelj nije registriran za potrebe PDV-a.

Intrastat – obveza izvještavanja za 20% izvoznika i uvoznika

Uz nove PDV obrasce i rokove izvještavanja, poduzetnici koji posluju na tržištu EU od 1. srpnja dobivaju još jednu novu obavezu – sastavljanje Intrastat obrazaca kojima se prati robna razmjena na razini Unije.  No, ovu će obvezu imati samo tvrtke koje će prijeći granicu od 1,7 milijuna kuna godišnje vrijednosti primitaka i otprema u EU (od 1. srpnja prestaju vrijediti termini 'uvoza' i 'izvoz' za trgovinu s EU!). Važno je napomenuti kako su obveznici izvještavanja – za koje se već zna da su prešli ili da će prijeći tu razinu – već dobili službenu obavijest o tome, kao što će biti i s novim obveznicima kada prijeđu spomenuti prag.Državni zavod za statistiku i Carinska uprava, koji će prikupljati i obrađivati Intrastat podatke, procjenjuju (na temelju podataka o robnoj razmjeni s EU između srpnja 2011. i lipnja 2012.) da ovu obvezu ima 4289 poduzetnika ili 18,8 posto svih koji trenutačno posluju na tržištu EU. Među njima je 1240 izvoznika (17,9 posto ukupnog broja) i 3779 uvoznika (18 posto svih uvoznika iz EU), kazala je Vesna Polančec, voditeljica Službe statistike robne razmjene s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku, na nedavnoj konferenciji Hrvatskih izvoznika.  Naime, prema metodologiji Eurostata, statističkog ureda Europske unije, Intrastatom mora biti obuhvaćeno 97 posto otpreme iz svake zemlje članice (izvoza) i 95 posto primitaka (uvoza).

Kako bi se ispoštovao taj postotak, prag uključivanja u Intrastat će se određivati za svaku godinu posebno, te bi se prag za primitke i prag za otpreme mogli razlikovati ne samo iz godine u godinu nego i međusobno. Statističko praćenje robne razmjene – jednog od temeljnih gospodarskih pokazatelja o kojem ovisi, među ostalim, i obračun PDV-a – do sada je bilo jednostavno: Carinska uprava bi podatke o robi koja je morala proći kroz carinarnice slala DZS-u, no ulaskom na zajedničko tržište nema više carinjenja. No, prilagodba novom sustavu ne teče posve glatko i mnogo je ostalo nedoumica, a unatoč nizu radionica poduzetnici još uvijek postavljaju brojna pitanja. Primjerice, na konferenciji Hrvatskih izvoznika kao jedno od spornih pitanja nametnuli su se lohn poslovi (oplemenjivanje). Naime, iako bi prema uputama u Intrastatu trebalo izvijestiti o vrijednosti (ili procijenjenoj vrijednosti) robe koja se uvozi radi oplemenjivanja te potom o vrijednosti pri izvozu, nekoliko je poduzetnika navelo kako im njihovi partneri iz EU ni ne žele otkriti vrijednost robe koju dobivaju za lohn poslove, a procjenjivanje vrijednosti se svodi na pogađanje.

Jedan od poduzetnika je kazao da im je partner iz Austrije izrazio čuđenje zbog čega uopće od njih traže podatak o vrijednosti robe za oplemenjivanje. Za Intrastat se, primjerice, ne izvještava o robi besplatno nabavljenoj ili isporučenoj kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal, ali se izvještava se za besplatnu robu kao što su donacije. Izvještava se za povrat i zamjenu robe bez naknade, ali se ne izvještava za popravak u garantnom roku. Ukoliko je roba namijenjena testiranju i vratit će se u roku kraćem od dvije godine, također se ne prijavljuje za Intrastat.

Tekst je preuzet iz 5. broja priloga Hrvatska 2020