Ministar Slavko Linić očekuje da će prijedlog Zakona o porez na nekretnine ići u saborsku proceduru krajem ožujka. Kako je pojasnio reforma poreznog sustava trebala bi se odvijati u tri faze. U prvoj bi se uveo porez na nekretnine te ukinula komunalna naknada i porez na kuće za odmor.
U drugoj fazi išlo bi se na daljnji razvoj sustava oporezivanja nekretnina kroz decentralizaciju i povećane usluge lokalne samouprave, dok bi se u trećoj fazi ukinuli suvišni porezi poput prireza i spomeničke rente.
Ubiranje većeg iznosa s pozicije poreza na nekretnine omogućilo bi da se izdvajanja za zdravstvo smanje sa sadašnjih 13 na 7 posto, istaknuo je Linić te dodao da u ovom trenutku porez na imovinu iznosi manje od 1 posto ukupno ubranih poreza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Poslije poreza na 2. bubreg, mislim da treba uvesti i porez na drugu ruku i drugo oko i uho. Treba sve staviti u gospodarsku funkciju.
dug, blokada, stečaj ?
bigfoot:
Dovoljno je reći da Hrvati već sada plaćaju najveće poreze na svijetu,
ovo je članak koji to dokazuje,
u međuvremenu se još povisio PDV i uvedeni novi nameti,
tako da smo vjerojatno već probili vrh ove tablice.
Bez konkurencije.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/the-economist-hrvati-placaju-najvece-poreze-na-svijetu/517083.aspx [index.hr]
Porez na drugi bubreg
http://pollitika.com/porez-na-drugi-bubreg [pollitika.com]
Hrvatska je siromašna zemlja prepuna bubrega.
Ljudi se žale da su siromašni, a skoro svi imaju po dva bubrega.
To stanje je vjerojatno ostatak socijalističkog mentaliteta kad su svi mislili da mogu imati po dva bubrega.
Zato je prošli sustav i propao, moramo prihvatiti tržište i tržišne uvjete kao najbolju regulativu.
Ne treba imati ništa protiv toga da ljudi imaju po dva bubrega, ali tko želi imati dva bubrega neka to i plati.
Ljudi mogu funkcionirati i s jednim bubregom, a ako netko želi imati dva neka plati.
Uvažavamo to što čovjeku treba bubreg i zato bi prvi bubreg bio oslobođen poreza, ali na drugi bi trebalo platiti porez. Recimo u visini 2% tržišne vrijednosti bubrega.
Neka je bubreg na tržištu košta 10 000 eura, 2% bi bilo 200 eura godišnje, oko 1500 kuna.
1500 kn puta 4 200 000 je nekih 6,3 mlrd. kuna što bi uvelike pomoglo punjenju državnog proračuna, a moglo bi se smanjiti i poreze na rad i rasteretiti poduzetnike.
To bi i pokrenulo tržište bubrega, koji je sad mrtvi kapital koji imamo. Ljudi bi ih prodalvali, a ne sebično držali u sebi.
S obzirom da u svijetu postoji potražnja za bubrezima, mogli bi pokrenuti i izvoz i tako smanjiti vanjskotrgovinski deficit i nadoknaditi smanjenje izvoza prouzročeno smanjenim izvozom brodova te drugih proizvoda poput onih DINE petrokemije.
Porez na drugi bubreg bi donio i mnoge benefite zdravstvu.
Zbog veće ponude bubrega i pokretanja tržišta bubrega, možda čak i buze bubrega(BUBREX) cijena bubrega bi pala što bi smanjilo toškove zdravstva, a prestala bi i potreba za besplatnim doniranjem bubrega.
Jer svi znamo da ono što je besplatno sigurno ne vrijedi i nije kvalitetno, a mi želimo da naši građani s transplantiranim bubrezima imaju kvalitetne bubrege, a ne ove bezvezne besplatne….
Uključite se u raspravu