Porezna rasterećenja nisu ravnomjerno raspoređena, evo tko najviše gubi

Autor: Poslovni.hr , 28. siječanj 2020. u 11:06
Foto: Davor Javorović / Pixsell

Obuhvaćen je niz promjena u sustavu PDV-a.

Početkom godine stupio je na snagu paket devet zakona koji reguliraju četvrti krug porezne reforme. Ukupno porezno rasterećenje, koje je u sva četiri kruga provela hrvatska Vlada, iznosit će gotovo devet milijardi kuna, što bi, prema nekim procjenama, moglo prouzročiti smanjenje proračunskih prihoda za oko 900 milijuna kuna godišnje, piše Glas Slavonije.

Obuhvaćen je niz promjena u sustavu PDV-a, gdje je zadržana opća stopa PDV-a od 25 posto, dok se snižena stopa od 13 posto primjenjuje na pripremanje i posluživanje jela i slastica u ugostiteljskim objektima i izvan njih.

Novost u sustavu PDV-a je i podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, zatim je izjednačena primjena oslobađanja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa. Još je velik broj poreznih rasterećenja, no stručnjaci tvrde da porezi, uz to što nam nisu stalni ni jednostavni, nisu pravedno raspoređeni, odnosno da teret poreznih rasterećenja ne snose jednako građani na istoku, sjeveru i jugu Hrvatske.

Budući da porezi odražavaju javnu potrošnju, kod nas ih diktiraju izdatci za umirovljenike, braniteljska prava, troškove liječenja i niz drugih socijalnih izdataka. Tu su i visoki troškovi administracije, koji Hrvatsku čine izrazito skupom državom, nekonkurentnom na tržištu. Mnogi su, naime, mišljenja da od poreznog rasterećenja Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, kao regija u kojoj živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, neće imati konkretne koristi, osim onog ciljanog dijela gospodarstva, kao što je ugostiteljstvo.

Komentirajte prvi

New Report

Close