Plomin C, projekt modernizacije elektrane na ugljen u Istri, sve je izglednije neće ugledati svjetlo dana. Vlada izbjegava javnosti reći je li definitivno odustala od projekta koji je prije tri godine proglašen strateškim, odnosi s japanskim partnerom zategnuti su do mjere da se spominje tužba za nadoknadu štete, a glasine o propasti projekta dodatno podgrijava činjenica da nakon četiri godine s čelne pozicije Marubenija Europowera odlazi Hiroshi Tachigami. 

Da li je Plomin C mrtav projekt?
Ne, ne mislim tako. Naravno, to je odluka hrvatske Vlade koja treba odlučiti hoće li projekt zaustaviti ili nastaviti. Po mom mišljenju, Plomin C je vrlo važan za Hrvatsku iz sigurnosnih, ekoloških i ekonomskih razloga i nadam se da će ga Vlada i HEP nastaviti. Vjerujem da je ta investicija stepenica kojom će Hrvatska privući još stranih ulagača, posebno iz Japana. 

Jeste li dobili definitivan odgovor Vlade o sudbini Plomina?
Po mojem shvaćanju, još ne postoji službena odluka Vlade, razgovara se interno. Razumijem da je Vladi važno ispoštivati zahtjeve povezane s  globalnim zatopljenjem. Važno je razvijati obnovljive izvore energije, no nije moguće svu energiju dobivati iz njih i nužno je imati i druge izvore. Zemlje poput V. Britanije, SAD-a i Njemačke u proizvodnji energije koriste ugljen, kao što bi i naš projekt Plomin C. Rasprave o globalnom zatopljenju su vrlo bitne, no u usporedbi s tim zemljama vaša proizvodnja CO2 je vrlo mala. Istovremeno, moramo uzeti u obzir stabilnu opskrbu električnom energijom i cijenu. Imate li samo obnovljive izvore i cijena struje je vrlo skupa, a opskrba nepouzdana i zato su miksevi različitih izvora energije vrlo bitni. Mislim da Hrvatskoj treba još stranih investicija. Marubeni je na ovom projektu, koji predviđa najbolja i najnoviju tehnologiju s minimalnim utjecajem na okoliš, a koji je proglašen strateškim, radio četiri godine. Odluka je na sada na Vladi. 

Bruxelles neslužbeno ima primjedbe na ugovor HEP-a i Marubenija smatrajući ga oblikom državne pomoći. Može li se to savladati?
Prema mojim informacijama,  EU nije donijela službenu odluku. Vođeni su razgovori između Vlade i EK, na nekima od njih sam i sudjelovao, no odluke još nema jer Vlada nije poslala službeni zahtjev za očitovanje. Budući da živim u Velikoj Britaniji, mogu vam reći britanski primjer: tamošnja Vlada garantira 'feed-in' tarifu offshore projektu vjetroelektrane u kojem sudjeluje i Marubeni. To je državna pomoć koju odobrava EU. Također, država osigurava pomoć i nuklearnoj elektrani Hinkley Point. Isto vrijedi i za projekt nuklearke u Mađarskoj. EU nastoji smanjiti uključenost vlada, to je važno za EU, no postoje područja u kojima je državna pomoć i dalje potrebna. Smatramo da je, premda ovu investiciju razvija HEP koji je u vlasništvu države, u konačnici odluka HEP-a pa se time ne radi o državnoj pomoći. Čak i da EU kaže da je, postoje načini da se projekt odobri pa mislim da su razgovori s EU zapravo na početku. Plomin C je vrlo važan energetski projekt za Hrvatsku koji će zatvoriti stari blok na ugljen i otvoriti novi, tehnološki napredniji većeg kapaciteta koji bi proizvodio ni 10%  emisija SOx i NOx nego dosad uz smanjenje emisija CO2. Tako bi se projekt trebao predstaviti EU i pronaći način da se realizira. 

Što kažete na razmišljanja bliska Vladi da je bolje umjesto jedne velike elektrane imati desetine manjih na obnovljive izvore energije?
Energiju možete dobivati iz ugljena, plina, nafte, vode, vjetra, sunca te nuklearnih izvora. Svaka zemlja ima svoju politiku koju promišlja te miks izvora energije. Treba uzeti u obzir cijenu struje; stotinu kuna za struju vam je prihvatljivo, ali 1000 nije. Drugo je stabilna opskrba: struja vam treba 24 sata na dan 356 dana u godini, dakle i kad nema vjetra ni sunca. Treći aspekt je okolišni; OIE su bolji za okoliš od ugljena i plina. Naravno da je jeftinije imati jednu veliku elektranu koja kontinuirano proizvodi 500 mW, to je ekonomija obujma jer puno malih nije ni praktično niti izvedivo. Možda je mala solarna elektrana bolja s ekološkog aspekta, no ne i iz perspektive stabilne opskrbe. 

Četiri godine radite na Plominu C; odustane li država, izgubili ste vrijeme i novac. Je li točno da, sukladno ugovoru, imate spremnu tužbu protiv države za nadoknadu 5 mil. eura u slučaju da ne ugovorite alternativni projekt s HEP-om?
Radio sam godinama na projektu jer smatram da je, osim što je dobar za strategiju Marubenija, dobar za Hrvatsku. Na sličnim projektima radio sam i u SAD+—u, Australiji i Portugalu. Želio sam otvoriti ured Marubenija u Zagrebu jer volim hrvatske ljude, hranu i kulturu, no to nije moguće bez projekta. Marubeni ima više od 150 podružnica u svijetu i uskoro ćemo otvoriti jednu u Lisabonu zbog ulaganja u projekt koji uključuje plin, ugljen i vjetar. Suradnja s HEP-om je vrlo dobra, i oni su dijelili mišljenje da je Plomin C važan za RH. I dalje razgovaramo kako možemo surađivati u budućnosti. Sukladno povjerljivosti ugovora, ne mogu otkrivati detalje. Nadam se da će se Plomin C jednog dana nastaviti, no nakon toliko vremena bez pomaka moram priznati da sam malo frustriran. 

Odlazite s čelne pozicije Marubeni Europowera u Singapur. Zbog Plomina C?
Prema odluci matičnog Marubeni Corporation moj novi zadatak je u Singapuru, u najvećoj elektrani Senoko u kojoj Marubeni ima 30% vlasništva. Usporavanje Plomina C mogao bi biti jedan od razloga, no Marubeni nije odlučio obustaviti projekt u Hrvatskoj. Marubenijev tim nastavit će raditi na projektu Plomina C, a ja bih se volio vratiti u Hrvatsku.