Pet milijardi kuna za nove aerodrome u Hrvatskoj

Foto: Pixsell Foto: Pixsell

Zračne luke u posljednje su vrijeme postale glavni mamac za izdašna infrastrukturna ulaganja.

Dok je proteklih 10-ak godina Hrvatska bila u velikom infrastrukturnom investicijskom valu u nove ceste, uglavnom autoceste, ovo je vrijeme obilježeno velikim ulaganjima u zračne luke te će u tri najveće biti investirano gotovo pet milijardi kuna. Svaka se radi po svojem specifičnom modelu i u raznim su fazama razvoja – neke su pred završetkom dok se za druge još izrađuje projektna dokumentacija ili zatvara financijska konstrukcija. Novi putnički terminal Zagrebačke zračne luke gradi se po koncesijskom modelu, a financira kreditom.

Ulaganja u dubrovački aerodrom većim će se dijelom financirati iz fondova EU, dok će se splitska zračna luka u financiranju svoje investicije osloniti dobrim dijelom na vlastita sredstva. 
Najznačajnija, s gotovo polovicom ukupne gore navedenog iznosa, je svakako investicija u novu Zračnu luku u Zagrebu koja bi tijekom ožujka trebala otvoriti svoja vrata te i stvarno ponijeti ime prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

 

300milijuna eura

uloženo je u novi terminal Zračne luke Zagreb

Riječ je o investiciji od 300 milijuna eura koju je osigurao većinski francuski koncesionar ZAIC (Zagreb Airport International Company). Radi se o projektnoj tvrtki konzorcija kojem je na čelu vlasnik pariških aerodroma Aeroportas de Paris, a uz njega su tu i francuskih građevinski div Bouygues Construction, koji je u Hrvatskoj već znan po projektu i upravljanju Istarskim ipsilonom, te još nekoliko manjih partnera uključujući i hrvatski Viadukt.

Pod francuskom 'kapom'

Novi terminal Zračne luke u Zagrebu imat će površinu od 65.600 četvornih metara na četiri razine i kapacitet od pet milijuna putnika godišnje u prvoj fazi, a druga je planirana na bazi osam milijuna putnika. Prema statistici koju objavljuje sama Zračna luka, lani je preko nje prošlo 2,59 milijuna putnika u gotovo 20 tisuća polijetanja i slijetanja, a osim toga je obrađeno i nešto manje od 10 tisuća tona robe.
U posljednjih 10-ak godina se, uz gotovo identičan broj zrakoplovnih operacija na razini od 20-ak tisuća, konstantno bilježi rast zračnog prometa u Zagrebu te je u tom razdoblje povećanje bilo veće od milijun putnika. Tijekom 2006. je zabilježeno 1,58 milijun putnika, a već naredne godine je ta brojka dosegla gotovo dva milijuna. U 2008. je pređeno dva milijuna da bi u narednom razdoblju gotovo svake godine njihov broj porastao za stotinjak tisuća. 
Zračna luka u Čilipima u investiciji je teškoj 1,84 milijarde kuna (246 milijuna eura).
Prva faza obnove i dogradnje tog aerodroma počela je 2013. godine, i to premještanjem opreme, pripremnim radovima i gradnjom putničkog terminala, upravne zgrade te postrojenja za skladište i opskrbu zrakoplova na stajanci. Lani je počela druga faza projekta, a to, među ostalim, znači proširenje stajanke, gradnja nove stanice za spasilačko-vatrogasnu službu itd. Na dubrovačkom će aerodromu najveći dio svoje investicije pokriti sa 145 milijuna eura iz fondova EU, i to kroz dva operativna programa, OPP 2007. – 2013. i OPKK 2014. – 2020.
U Čilipe stiže i 32,5 milijuna eura iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Zračna luka Dubrovnik među prvima je u cijeloj Uniji dobila novac iz tog fonda. Ostali dio investicije, 75 milijuna eura, financirat će se iz vlastitih sredstava zračne luke i kreditnog zaduženja.

Završetak cijelog projekta na Zračnoj luci Dubrovnik očekuje se 2019., no terminal C bit će pušten u upotrebu u travnju 2017.
Splitska zračna luka kreće u rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala, a procijenjena je vrijednost te investicije 450 milijuna kuna (60 milijuna eura).
U procjenu je uključen i otkup zemljišta koji je u međuvremenu realiziran pa je preostalo za realizaciju 400 milijuna kuna ulaganja. Na Resniku su za to osigurali 130 milijuna kuna vlastitih sredstava, a ostatak će se pribaviti kreditom kod razvojnih banaka. Splitski aerodrom, naime, vrlo uspješno posluje, pa iz godine u godinu ostvaruju rekordni promet i dobit koja omogućuju investicije. Kad se radovi okončaju, kapacitet će biti 3,5 milijuna putnika, a osim terminala, proširit će se i površina parkinga za automobile i autobuse.

Strateški projekt

Projekt je od strateške važnosti za cijelu Županiju te je od vitalnog značaja za Zračnu luku Split koja će, planiranom rekonstrukcijom proširiti putničku zgradu na tri etaže, odnosno, na ukupno novih 35.000 m2, čime će se povećati ukupni kapacitet terminala na 2500 putnika u vršnom satu te osigurati visoka kvaliteta usluge.
Projekt predviđa i vertikalno razdvajanje putnika u dolasku od putnika u odlasku, zatim operativna fleksibilnost prilikom uvođenja Schengenskog režima, sigurnosni pregled predane prtljage u skladu sa standardima koje propisuje Europska unija.

Iako su radovi na Resniku trebali započeti na jesen, zbog problema s natječajem je sve odgođeno i to zbog bizarne greške. Naime, tvrtke koje su u listopadu trebale započeti s radovima u svojoj ponudi imale su nekoliko riječi slovenskog umjesto hrvatskog jezika pa je natječaj poništen, a novi ugovor je potpisan tek sredinom prosinca. 
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ovog tjedna poništila je odluku Zračne luke Split kojom je posao dodijeljen zagrebačkoj Tehnici i slovenskom Kolektor Kolingu, i to nakon žalbe drugoplasiranog konzorcija Kamgrada i Viadukta iz Zagreba te KFK Tehnike iz Dugog Sela. Pobjednici su možda ponudili najbolju cijenu (339 prema 346 milijuna), no očito nisu do kraja pazili na jezične finese.

Konkretno, među nekoliko tisuća stranica ponude, koja sadrži i 5500 stavki troškovnika, uočene su četiri greške koje se mahom odnose na garanciju Nove Ljubljanske banke: pod ‘mjesto podnošenja’ stoji izraz ‘Sektor za trgovinsko bančinštvo, Odelek za garancijske posle’, kao potpisnici jamstva navedene su ‘namestnica direktorice in vodja odelka’ te ‘direktorica sektorja’, a na jednom mjestu stoji riječ “pomenuto”’ umjesto “spomenutog”. Premda je samo jamstvo bilo uredno i važeće, Komisija za kontrolu javne nabave utvrdila je da ova ponuda nije u skladu s uvjetima natječaja jer nije dostavljena na hrvatskom jeziku.
Stoga je Zračna luka morala provesti novi postupak izbora ponuđača, a u kojem je pobijedio konzorcij oko Viadukta. Najveća investicija u povijesti splitskog aerodroma tako je već i prije svog početka kasnila nekoliko mjeseci.

Kako je planirano, njome bi do ljeta 2018. Split dobio obnovljeni stari i dograđeni novi putnički terminal s dodatnih 35 tisuća četvornih metara, veliko vanjsko parkiralište za autobuse, rent-a-car i osobne automobile također veliko 35 tisuća kvadrata. Pješački most koji će spojiti ova dva segmenta, značajno uređene okolne prometnice i niz servisnih prostora u unutrašnjosti i podzemlju aerodroma.
Njegov kapacitet tako bi se proširio na otprilike 3,5 milijuna putnika godišnje. Paralelno, pripremaju se projekti sanacije piste i izgradnje paralelne staze za vožnju 
zrakoplova.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!