Hrvat Ronny Ljubomir Pecik, najveći privatni ulagač u Telekom Austriju, vlasnika Vipneta u Hrvatskoj, drži imovinu procijenjenu na 2,4 milijarde eura. U intervjuu za Poslovni dnevnik govori o svojim ulaganjima, planovima i neuspjelom ulasku u Podravku.

Kupujete li udio u Telekomu Austriji, koji je trenutno na 15,8 posto i vrijedi gotovo 600 milijuna eura, s vlastitim kapitalom?
Riječ je o velikom poslu kojeg ne radim osobno samo ja već cijeli tim, tako da zapravo projekt radim s našim kapitalom i s partnerima, kao i inače. Telekom Austrija za nas je posao od 1,4 milijarde eura i na tom projektu imamo partnera, Naguiba Sawirisa.

Surađujete li na tom poslu i s Borisom Nemšićem?
Ne. No, točno je da Nemšića poznajem. Poštujem ga jer je kao predsjednik Uprave Telekoma Austrije odradio odličan posao. Međutim, on je otišao iz operatera prije četiri do pet godina.

Ulažete li u Hrvatsku?
Više sam puta do sada pokušavao odraditi velika ulaganja u Hrvatsku, ali sam svaki put imao velikih problema. Primjerice, ljetos sam želio kupiti Podravku. Kada se na međunarodnom tenderu prodavalo 10,6 posto Podravke ponudio sam najvišu cijenu, ali nisam dobio ništa. Uvjeren sam da je to podijeljeno ispod stola. Mislim da se od Podravke može napraviti jako puno. Hrvatska je jako lijepa zemlja i ima mnogo potencijala, ali nažalost čini se da će trebati pričekati još koju godinu, da uđe u Europsku uniju, prije nego se budu mogle realizirati prave investicije.

Vidite li neke druge prilike osim Podravke u Hrvatskoj?
One veće momentalno, ne. Podravka mi je bila interesantna zbog mogućnosti da se može ući u tvrtku, povećati njen kapital i ojačati je iznutra, a i zbog činjenice da ju je prodavao Interkapital. Uvijek se, naime, pokušavam usmjeriti na tip ulaganja u koja se razumijem što je moguće više.Manjih prilika pak ima mnogo. U Zagrebu imam tim od dvoje ljudi koji traže investicije u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Do sada sam na taj način uložio 30 milijuna eura. Fond se zove Qimco Balkan i usmjeren je na male i srednje tvrtke.

Kakva su to ulaganja?
Do sada smo uložili u tri male i srednje tvrtke, od kojih smo u nekima čak i najveći ulagači.

Koje su vam glavne prepreke većim ulaganjima u Hrvatsku?
Potrebno je više transparentnosti. Recimo, ne bi se smijelo dogoditi da onaj tko ponudi najveću cijenu bude odbijen. Neće biti ulagača bez transparentnosti, a ona je potrebna odmah. No, Hrvatska će kao i druge države imati dodatnih problema zbog eura. Varaju se oni koji misle da će biti lako u idućem razdoblju, bit će samo teže. Ono što se očekuje je idući val kresanja bilanci banaka, a to znači da će one imati manje sredstava koje će moći plasirati tvrtkama i građanima. To bi u iduće dvije do tri godine moglo sve staviti u stanje stagnacije. Ipak takvo stanje idealno je vrijeme za investitore i upravo zbog toga ulažem u Telekom Austrije te se pripremam i za ulaganje u jednu veću kompaniju u Njemačkoj, također izlistanu na burzi.

Austrijska ministrica financija Maria Fekter vas je opisala kao ‘novoga snažnog partnera’ u mogućoj privatizaciji Telekoma Austrije. Kako to komentirate?
Zahvalan sam austrijskoj ministrici i vladi na ukazanom povjerenju. Ono nije bez temelja, jer je poznato da sam u suradnji s državom već uspješno ojačao, zadržao radna mjesta i prodao dvije druge velike kompanije, jednu čeličanu kao i tehnološkog diva VA-Tech. Priča o VA-Techu je posebno zanimljiva jer sam u svega 40 mjeseci vrijednost dionice podigao s 12 na 65 eura te zajedno s državom prodao paket dionica Siemensu. Telekom Austrija je vrlo slično ulaganje.

U austrijskim medijima se nagađa da vaš paket zapravo trebaju kupiti ili Telenor ili VimpelCom. Je li to točno?
To su špekulacije i nemaju veze s istinom. Moram naglasiti da znam tko ih širi i uopće me ne veseli što se to radi. Posao s Telekomom Austrije se radi potpuno otvoreno. Razgovarao sam i sa sindikatom i s menadžmentom. Dogovor je da ne samo da će biti obaviješteni o potencijalnom starteškom partneru već da ćemo odluku o tome koga bi se moglo izabrati donijeti zajednički. No, prije toga Telekomu Austrije prethodi restrukturiranje.