Ostojić: Ne može hrvatski turizam ovisiti o tome hoće li se donijeti 4.500 novih dozvola

Foto: Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Sektor turizma investicijski je i financijski važan, a na tu je temu održana i zanimljiva panel diskusija u sklopu treće konferencije 'InvestCro: Investicije u ključnim sektorima'. Radi se o cjelogodišnjem multimedijalnom projektu u organizaciji Večernjeg lista, 24 sata i Poslovnog dnevnika.

Potencijal Hrvatske, pogotovo hrvatskog turizma, vidljiv je na Dalekom Istoku posebno unazad dvije-tri godine što potvrđuju opipljivi podatci, rast kineskih turista, kao i brojne nagrade koje hrvatski turizam dobio na sajmovima u Kini, istaknuo je Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA). "Značajan je investicijski interes Kineza u Hrvatskoj, čega su svjesni svi koji već surađuju s njima ili tek planiraju. Kineski turisti najviše vjeruju sebi i za njih je velika stvar ako mogu putovati na destinacije gdje postoje kineske investicije. Oni nisu klasični turisti orijentirani na ljetne radosti, više su okrenuti kulturi i gastronomiji, što bi moglo donijeti značajan rast u posezoni i predsezoni pa moramo raditi i na povezanosti zračne linije kako bismo dobili realniji prikaz rasta broja turista iz Kine", rekao je Malus i spomenuo segment zdravstvenog turizma te Krapinske Toplice i Kumrovec, novih destinacijskih priča, gdje će u idućim godinama biti najviše investicija Kineza. Ovi su svijetli primjeri, kaže Malus, dodatni vjetar u leđa za investitore iz Kine koji su prepoznali pozitivnu priču iz segmenta lokalne politike koja se, dodaje Malus, poboljšala pa nije slučajnost da je Summit 16+1 održan u Dubrovniku i da se kineski premijer pet puta sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem. "Sve to govori o intenzivnijim i korektnijim političkim kontaktima. Do kineskih investicija i ozbiljnijeg posla ne može doći bez politike koja je presudna, jer investitori žele znati da su dobrodošli. "Gospođa Yu sastala se s gotovo svim ministrima, komunikacija je dobra i ovo je odskočna daska za hrvatski turizam", smatra Malus.

Prostora za razvoj u turizmu ima i na Jadranu i u kontinentalnom dijelu, stoga je potrebno investirati i raditi na razvoju, smatra direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. "Procjenjujemo da je investicijski potencijal oko tri milijarde eura. Ove godine u hrvatski turizam uložili smo milijardu eura, od čega 400 milijuna eura u privatni sektor, a 600 milijuna eura u turističku infrastrukturu i javni sektor. Postoji faktički najvažniji okidač – koliko su te investicije i okviri za investiranje atraktivni za potencijalne investitore. Ako je povratna investicija zadovoljavajuća i slična onima iz drugih zemalja, bit će investicija. U RH moramo razlikovati greenfield od brownfielda kojeg je puno, dok greenfielda gotovo da i nema", napomenuo je Ostojić koji također smatra da smo prenormirani i prekomplicirani za kvalitetni biznis jer je, kaže, važan pokret kapitala. "Investitor ne može kupiti parcelu i čekati dvije-tri godine za rješavanje papirologije, to biznis ne trpi. Prepreka je na lokalnoj i županijskoj, ali i nacionalnoj razini. Moramo ubrzati i pojednostaviti procese, deregulirati cijeli sustav koji se tiče biznisa. Možemo investirati bilo gdje na svijetu, no ako ne budemo dovoljno konkurentni, kod brzine povrata i jednostavnosti i efikasnosti administracije, investitori će otići drugdje", dodao je.

Hrvatska je strancima primamljiva radi atraktivnih investicija, no važno je i što investitor ulaganjem dobiva i u kojem periodu. Istaknula je to Josipa Jutt Ferlan, klaster generalna menadžerica za Hilton u Zagrebu.

"Pokrenuli smo pozitivne procese, no nismo ih dovoljno kapilarno proveli. Važno je naglasiti da niz brownfield i greenfield investicija nailaze na veće i manje probleme u zakonodavstvu, lokalnim samoupravama i zastarjelim načinom, a promjene se nisu dogodile sukladno tržišnim promjenama koje investitor traži", rekla je Jutt Ferlan. U tri Hiltonova hotela uložili su pola milijarde kuna, još toliko otprilike toliko imaju u turističkom portfelju diljem Hrvatske u brownfield i greenfield projektima, no Jutt Ferlan smatra da je cilj osloboditi se administrativnih barijera i nameta koji ih opterećuju, a koje kroz drugu formu mogu kvalitetnije iskoristiti kroz cijelu listu financijskih sredstava i kompletnu infrastrukturu. "Ako lokalna uprava i zajednica nisu spremni napraviti određene korake da radovi ne traju dvije-godine već kraće, ne vidim razlog zašto bi administracija to trebala otežavati. Svaki investitor gleda i na održivost investicija, a uz to se susrećemo s izazovima radne snage u turizmu koji su isto tako bitan element koji utječe na održivost; tu postoji prostor za fleksibilnost da se poslodavcima olakša kontinuitet, fluktuacija i dinamika radne snage", istaknula je Jutt Ferlan.

"Potreban je primjena i promjena zakonskih okvira, edukacija, poticanje u turizmu da ljudi dođu i ostanu, a tu su i destinacije koje imaju potencijal za produženje sezone.  Investitori mogu puno utjecati na razvoj te destinacije, a i njemu se moraju osigurati određene poluge i resursi, a važna je permanentna edukacija stanovništva da žive taj turizam. Turizam je pokretač velikih investicija, ali i malih obrta i tvrtki koje su počele raditi barem sezonu", rekla je Ferlan i dodala da je potrebno liberalizirati tržište radne snage i promjene provesti na regionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini.

Ostojić je istaknuo da ne možemo biti konkurentni ako konkurentne zemlje imaju stopu PDV-a od deset posto dok je Hrvatska na 25, odnosno 14 posto. "Radili smo određene stimulacije koje su pokazale da bismo došli na jednopostotni poen stupnja povratne investicije kad bismo spustili PDV na smještaj s 25 na 13 posto. Prošle godine i pogotovo ove u očekivanju sezone najtraženiji su oni objekti u koje se investiralo, unatoč većim cijenama. Najveće tržišne probleme imaju zastarjeli objekti. Bez investicija i podizanja kvalitete nema konkurentnosti", rekao je Ostojić i napomenuo da najveći potencijal ima zdravstveni turizam, no da je potrebno radi na smještajnim kapacitetima. Malus smatra da će dolazak Kineza u Krapinske Toplice i Krapinsko-zagorsku županiju pridonijeti rastu BDP-a ne samo na lokalnoj razini već o na razini države, te da je umjesto na smještajnim kapacitetima potrebno raditi i na novim sadržajima. Kumrovec je s druge strane, kaže, izraženija priča zbog bivše političke škole, bivšeg nogometnog stadiona i spomen-doma koji desetljećima nisu ničem služili, zanimljiv svim turistima, posebno sada kada su ga stavili na tržište. "Dodatno će do izražaja doći niz OPG-ova i obrta u Kumrovcu. Moramo raditi i na regionalnim turističkim paketima koje pripremamo i koji nisu isključivo vezani uz ljetnu sezonu, u sklopu kojih bismo omogućili i putovanja van Hrvatske, što bi bilo atraktivno kineskim turistima koji u dva tjedna obiđu nekoliko gradova", smatra Malus.

Što se tiče radne snage i potrebe za uvozom, Ostojić je podsjetio da je u 2017. godini neto dobit turističkog sektora bila 5,6 posto od ukupnih prihoda na razini cijelog sektora, te da od tih 5,6 posto moramo naći prostor za povećanje plaća jer bez ljudi nema gospodarskih djelatnosti, kao ni novca za investicije jer ulagači očekuju određeni povrat. To je samo jedan od razloga zašto je manjak radne snage i potreba za uvozom problem, a novi s kojim se suočavaju je i određeni gubitak radne snage iz susjednih zemalja na koje se računalo. "Traži se dizanje kvote za zapošljavanje stranih radnika na 20.000, ali ne može hrvatski turizam ovisiti o tome hoće li se donijeti 4.500 novih dozvola, oko toga moramo biti brzi i fleksibilni jer nije riječ samo o broju radnika već i kvaliteti. Potrebno je kreirati sustav poticanja investicija. Najveći izazovi su radna snaga, pitanje PDV-a i pitanje turističkog zemljišta", istaknuo je Ostojić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!