Mandatar hrvatske vlade Tihomir Orešković predstavio je u četvrtak na zatvorenom sastanku predstavnika investitora i banaka u Kitzbühelu svoj plan za smanjenje javnog duga, službena izjava očekuje se sutra nakon njegova povratka u Zagreb, a mediji večeras, ne navodeći izvore, javljaju o pozitivnom reagiranju Oreškovićevih sugovornika.
Orešković je u srijedu, uoči odlaska u Kitzbuehel s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, rekao novinarima da će se naći s osam do deset najvećih investitora koji "drže osam do 10 posto hrvatskoga duga". Istaknuo je nužnost poboljšanja hrvatskoga rejtinga te ocijenio kako u tom smislu u petak u izvješću agencije Standard and Poor's neće biti promjena. "Ti su investitori naši partneri i želim čuti što će mi oni reći. Dug nam je skoro 90 posto BDP-a i raste, što je zabrinjavajuće i treba vidjeti kako ga smanjiti. Programe i planove imam i predstavit ću ih u pravo vrijeme, a sada mi je bitno podijeliti ideje s investitorima da vidimo na koji način taj dug možemo smanjiti i kroz godinu, dvije pokrenuti rast", rekao je Orešković novinarima nakon susreta s predsjednicom Republike, s kojom se sastao uoči puta u Kitzbuehel.
Hrvatska radiotelevizija izvijestila je večeras kako doznaje da je Orešković ulagačima predložio određene reforme koje bi se mogle "tretirati kao radikalnije" u odnosu na ono što se do sada u javnosti moglo čuti. Na skupu je, javlja HRT, bilo oko 80 investitora. Prijepodne je Orešković razgovarao s predstavnicima dvadesetak međunarodnih ulagača koji su najveći financijeri hrvatskog duga, a riječ je o institucijama poput Deutsche banka, Goldman Sachsa, Merrill Lyncha, Eaton Vancea i ključnim kreditnim agencijama. Sastanci novog mandatara trajali su, izvijestio je HRT, gotovo čitav dan i ostavio je na njih dobar dojam.
I RTL javlja da su bankari "izuzetno zadovoljni onime što su čuli te da su u planu Tihomira Oreškovića neki potezi koji se u hrvatskoj politici još nisu povukli", a portal Jutarnjeg lista piše kako "dobro upućeni" u razgovore, koji su se tijekom cijeloga dana vodili iza zatvorenih vrata u dvoranama luksuznog hotela Kempinski, tvrde kako je Oreškovićevo pojavljivanje na skupu bilo "pun pogodak jer je na sugovornike ostavio jako dobar dojam".
Lalovac: investitori bi Vladi mogli dati tri do šest mjeseci grace perioda
Ministar financija u tehničkoj Vladi Boris Lalovac ocijenio je korisnim odlazak mandatara na susret bankara i investitora u Kitzbuehelu te procijenio da nova Vlada od njih može dobiti "grace" period od tri do šest mjeseci. "Apsolutno podržavam odlazak mandatara i razgovor s investitorima i drago mi je što imamo premijera koji će biti aktivno uključen u upravljanje javnim financijama i javnim dugom," rekao je gostujući u Dnevniku Nove tv.
Lalovac napominje kako će mandatar čuti njihovu ocjenu situacije u Hrvatskoj te što će biti sa svjetskim financijskim tržištima u 2016.
Ne upit koliki bi grace period nova Vlada mogla dobiti od investitora, Lalovac kaže kako će to teško biti bez proračuna. "Čut će kakva su očekivanja investitora, zna se da su njihova očekivanja uvijek što manji deficit i javni dug. Može dobiti od tri do šest mjeseci," rekao je Lalovac. Očekuje da će kreditna agencija Standard and Poor's hrvatski kerditni rejting ostviti nepromijenjenim (BB s negativnim izgledima).
"Očekujem da će ostati isti, pomaci su napravljeni, gospodarstvo raste, deficit je manji nego prije", kazao je Lalovac koji se nada i da će nova Vlada uspjeti popraviti rejting.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.da …i mene je malo strah tih…AJDI-i….
inozemni javni dug iznosi oko 300B kn, dakle oko 90% BDPa i tu nikakve “kozmetičke” mjere ne pomažu a pogotovo ne proširivanje porezne baze porezom na nekretnine, dakle na sve građane koji imaju neko vlasništvo, kojime bi se destimuliralo motor gospodarstva i uzelo to malo slobode svoga doma i vlasništva koje smo uspjeli sačuvati
poreznu bazu treba proširivati na druge načine a kako je Hr najveći problem upravo potrošnja, koštanje i kaos Hr državnog i javnog sustava tako treba krenuti od uzroka problema a ne od kraja
gdje su tih 300B kn???, ma ako se ne zna za sav dug, onda se svakako mora znati gdje je i u čije đepove otišlo 150B kn za koje nas je sdp zadužio u zadnje 4 god ???
tko bi sada to trebao vratiti, devastirani relni sektor koji stvara ili bar pokušava stvarati dodanu vrijednost i koji pod čižmom fiskalnih i parafiskalnih opterečenja, regulacijskog kaosa i pravne nesigurnosti jednostavno umire i nestaje ili javni povlašteni monopolistički sektor, koji uživaju sve povlastice, prava i sigurnost države koji ne raditi radi apsolutno ništa osim prodaje magle i obveznica.
sve kad-tad dolazi na naplatu a cijela država nam propada jer je bazirana na ničemu i ako se hitno ne okrenu pozicije, zakoni prirode će uzeti stvari u svoje ruke a dok priroda ne postigne ravnotežu, biti će sranja kakva još niste vidjeli!
Kakav bi li dojam Orešković tek ostavio da je obećao da će se svim silama boriti za što skorije ostvarenje primarnog budžetskog suficita…..
Inače sam tajming nije baš najsretniji. Danas je godišnjica odbacivanja “obrambenog” tečaja švicrskog franka od strane SNB-a i njegovog munjevitog uspona što se u Hrvatskoj nazvalo njegovim “divljanjem”. Naravno da naši kreditori znaju da Hrvatska nema tržišnu privredu i sigurno su čuli i za našu “paradu” sa švicrskim frankom.
Drugo, nikada se ne smije zaboraviti da je Hrvatska na tzv. “indeksu beznačajnosti” (postotak izvoza industrijskih proizvoda u Njemačku kao dio BDP-a) sa oko 1,5% prva u Evropi. Drugo mjesto dijele Srbija i Estonija. Na dnu su Češka, Slovačka, Madžarska itd… koje je Njemačka uklopila u svoju izvoznu privredu čije su one danas značajne komponente.
Indeks beznačajnosti ima svoju seku (indeks mizerije; zbir postotaka nezaposlenosti i inflacije) i uvije idu ruku pod ruku jer onaj koji je bijedan taj je i beznačajn. Obično ih prati i dobronamjerni ali strog i neumoljiv rođak – takozvani primarni budžetski suficit.
Naši kreditori sve to znaju, a nadajmo se da to zna i Orešković
Investitori će sigurno Oreškoviću smanjiti kamatne stope jer će on ponuditi program štednje i manji proračun koji nemože biti lošiji od Kukuriku zaduživanja Lalovca i Linića.
Uključite se u raspravu