Odluka Ustavnog suda o ZKP-u nije propusnica za Strasbourg

Autor: Suzana Varošanec , 02. svibanj 2012. u 22:00

U devet predmeta razmatra se ustavnost novoga Zakona o kaznenom postupku, a Ustavni će sud odluku, potvrdio je, donijeti do ljeta

S Ustavnog suda stigla je potvrda da će njegovi suci najkasnije do ljeta riješiti pitanje navodne neustavnosti novoga Zakona o kaznenom postupku (ZKP). U čak devet ustavnosudskih predmeta vode se postupci ocjene suglasnosti novoga Zakona o kaznenom postupku s Ustavom RH. Prema riječima glavnoga tajnika Ustavnog suda Teodora Antića, postoji osam predmeta u kojima su osporene pojedine odredbe novog ZKP-a, poput onih koje reguliraju institut oprosnice.

U toj grupi prijedloga su oni pristigli iz zagrebačkoga odvjetničkog društva Ante Nobila, zadarskog odvjetnika Zrinka Zrilića i zagrebačke odvjetnice Laure Valković. Deveti prijedlog, pak, teška je “kategorija” jer osporava i sam novi ZKP iz 2008. i njegove izmjene i dopune od 30. lipnja 2009., i to u cjelini. Na Ustavni sud on je pristigao još u rujnu 2009. godine. Podnijele su ga, i to nakon nekoliko mjeseci rada na njemu, zagrebačke odvjetnice Višnja Drenški Lasan i Jasna Novak, kojima je naknadno više puta Državno odvjetništvo zamjerilo što rade u interesu svojih klijenata. “Problematiziran je koncept zakona u cjelini i njegova novela u vrijeme kad nismo znale tko će po njemu biti procesuiran, a ni kako. Bio je to glas razuma i izraz potrebe nakon 30 godina odvjetničkoga rada. Praksa je u međuvremenu pokazala koji instituti ne valjaju”, kazala je Drenški Lasan, dodavši da postojeći represivni pravni sustav zbog nedorečenosti ima loše reperkusije na gospodarski razvoj.

“Tko će ulagati kod tolike pravne neisigurnosti i nezaštićenosti? Moramo dobiti odluku Ustavnog suda je li to dobar koncept ili nije, a činjenica je da Ustavni sud u svojoj povijesti nije imao takav projekt”, navela je dodavši da je mogao donijeti odluku i prije uz veći angažman. Kao razloge, pak, tolikog čekanja Antić je istaknuo dvije stvari: velik opseg i složenost predmeta.“Osporene odredbe su više ili manje izravno vezane i uz niz drugih odredaba koje nisu izravno osporene, pa rad na tim predmetima zahtijeva dodatnu koordinaciju i zajednički rad više ustavnih sudaca i ustavnosudskih savjetnika”, naveo je Antić. U braniteljskim timovima okrivljenika koji su procesuirani po tom zakonu sa zanimanjem čekaju odluku. No, sudeći prema Drenški Lasan, odluka Ustavnog suda nije propusnica za sud u Strasbourg jer je, tvrdi ona, i bez nje moguće svaki proces preispitivati pred Europskim sudom za ljudska prava.Usporedno s time, čeka se Vladina odluku za kojeg od troje kandidata za taj sud u Strasbourgu će se ona odlučiti. Uz sadašnju predsjednicu Ustavnog suda Jasnu Omejec natječu se profesorica Ksenija Turković i profesor Alan Uzelac, oboje s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Komentirajte prvi

New Report

Close