Odljev mozgova postao je naša stvarnost

Treba otvoriti mogućnosti mladim poduzetnicima koji su tek završili fakultete i ukloniti zapreke birokracije koje im taj put produže ili ih odvedu s njega Treba otvoriti mogućnosti mladim poduzetnicima koji su tek završili fakultete i ukloniti zapreke birokracije koje im taj put produže ili ih odvedu s njega

Treba otvoriti mogućnosti mladim poduzetnicima koji su tek završili fakultete i ukloniti zapreke birokracije koje im taj put produže ili ih odvedu s njega.

Odljev mozgova jedan je od najozbiljnijih problema s kojima se Hrvatska danas suočava.

Svaki treći Hrvat s diplomom u ruci svoje znanje i talente stavlja na raspolaganje nekoj drugoj državi. Ti negativni trendovi direktna su posljedica loše gospodarske situacije, ali i marginalizacije znanosti, sve manjih ulaganja u obrazovni sustav te općeg dojma društvene besperspektivnosti koje vlada u Hrvatskoj. Drugi smo u Europi sa stopom nezaposlenosti mladih od 40 posto, dok procjena stope odlaska obrazovanog stanovništva iz zemlje iznosi alarmantnih 29,4 posto. U 2013. godini stopa nezaposlenosti radne snage u dobi od 25 do 29 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem iznosila je 23,5% što pokazuje kako problem iz godine u godinu postaje sve veći. Veću stopu nezaposlenosti 2013. imale su Grčka (42,4%) i Španjolska (25,8%), a sličnu nama imala je Italija (23,3%).

 

40posto

stopa je nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj po čemu smo drugi na neslavnoj europskoj ljestvici

Porazna statistika
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj osoba s evidencije nezaposlenih koje su se zaposlile u inozemstvu tijekom prvih 11 mjeseci 2014. godine iznosio je 3484, od toga 1029 u dobi od 15 do 29 godina. Broj osoba s evidencije nezaposlenih koje su se tijekom istog razdoblja preselile u inozemstvo iznosio je 879, od toga u dobi od 15 do 29 godina 395 osoba. Zemlje destinacije u kojima su se hrvatski državljani najviše zapošljavali su Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija, Belgija. "Odljev mozgova je nažalost postao normalna pojava u Hrvatskoj.

Razlozi su jednostavni, manjak poslovnih ponuda, iskustva i male plaće, dugovi te rigidnost sustava koji kao da pozivaju prvenstveno mlade, a i ostale da se odsele", kaže Zvonimir Canjuga, predsjednik Udruge studenata Europe AEGEE Zagreb. S njim se slaže i Mario Mašić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu koji smatra kako bi upravo mladi trebali biti svijetla točka našeg društva. "Taj trend odlaska treba smanjiti na najmanju moguću mjeru kako se ne bi doveli u situaciju 'uvoza' manje kvalitetnih stručnjaka iz slabije razvijenih zemalja jer su naši stručnjaci sretniji život odlučili pronaći u drugoj zemlji", tvrdi Mario Mašić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

 

Šimpraga

Ono što vrijedi u ovoj zemlji trebalo bi ostati jer bez perspektivnih mladih umova, nema ni razvoja

Protiv odlaska mladih iz Hrvatske je i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu, Miljenko Šimpraga koji tvrdi kako on i u najtežim vremenima pretkriznog i poslijeratnog razdoblja nije otišao iz zemlje. "Ono što vrijedi u ovoj zemlji trebalo bi ostati jer bez perspektivnih mladih umova, nema ni razvoja. Možemo koliko hoćemo ulagati u zgrade i opremu, ali u konačnici od toga nećemo imati ništa. Iza projekata stoje ljudi, a ne zidovi i oprema", kaže Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.

More razloga
Osim financijske stabilnosti i boljeg životnog standarda, mnogi odlaze zbog želje za usavršavanjem znanja stečenih na fakultetima u svjetskim istraživačkim centrima. "Na taj dio populacije najmanje se može utjecati što se odlaska tiče jer je njihova želja za znanjem prejaka za nešto što se zovu granice. Mlade osobe više ne gledaju kratkoročno, njih trenutno karakterizira jedan dugoročan pogled u budućnost i baš zbog toga su najkritičniji dio populacije za odlazak", tvrdi Mašić. Razočaranje u politiku i u trenutna rješenja koja država nudi ne kriju ni predstavnici sveučilišta ni studentskih udruga.

"Mislim da bi nova vlast trebala pronaći rješenje za taj problem. Uvijek navodim primjer Danske koja je bila poljoprivredna zemlja, a danas ima jedan od boljih obrazovnih sustava. Kod njih je obrazovanje besplatno i u svakom trenu se možete prekvalificirati za neko drugo zanimanje u skladu s tržištem rada. Kod nas se obrazovanje i znanje smatraju troškom, a ne investicijom i to se mora promijeniti", tvrdi prorektor Šimpraga. Predsjednik Udruge studenata Europe AEGEE tvrdi kako se stvari dodatno kompliciraju stalnim promjenama porezne politike, mirovinskog sustava te raznim "poticajima" za dobivanje ranog iskustva bez zasnivanja radnog odnosa. "Pozitivna je stvar što raste minimalna plaća zbog koje bi mogla porasti i prosječna plača u RH. Pozitivno je povećanje sa 1600 kn na 2400 kn unutar poticajnih mjera za mlade. Još bi trebalo uvesti stažiranje na volonterskoj bazi za vrijeme studiranja, stažiranje koje će studentima kad završe fakultet pružiti određenu dozu iskustva", smatra Canjuga.

 

Mašić

Trend odlaska treba smanjiti na najmanju moguću mjeru kako se ne bismo doveli u situaciju 'uvoza' manje kvalitetnih stručnjaka iz slabije razvijenih zemalja

Poticajne mjere
Od 1. siječnja 2015. godine visina novčane pomoći za nezaposlenu osobu uključenu na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa povećan je s dosadašnjih 1600 kn na 2400 kn mjesečno. Povećanje iznosa odnosi se i na još uvijek aktivne osobe u mjeri, a uz 2400 kn svaki polaznik stručnog osposobljavanja ostvaruje pravo i na naknadu troškova prijevoza u iznosu do 1.000 kn. Broj korisnika ove mjere u 2011. godini bio 4760 osoba, u 2012. godini 5456 osoba, u 2013. godini 14.445 osoba, dok je na dan 30. studenoga 2014. godine u poticajne mjere uključeno bilo 12.312 osoba. Također, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava napominju kako je u 2013. godini preko 60% svih polaznika stručnog osposobljavanja bilo zaposleno unutar godine dana od završetka mjere.

Paket mjere za mlade obuhvaća i druge vrste mjera poput potpora za zapošljavanje, potpora za usavršavanje, javnih radova, obrazovanja i sl. te bilježi porast upravo mladih osoba u korisnika mjere u nadležnosti Zavoda. U 2013. godini 55,5% ukupnih korisnika mjera bile su osobe do 29 godine starosti, a na dan 30.11. 2014. udio mladih u ukupnom broju korisnika mjera u prošloj godini iznosio je 65,1%. Prema podatcima Sveučilištu u Rijeci smanjuje se i broj studenata koji se upisuju, stoga oni u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje rade na informiranju srednjoškolaca, uvode nove studijske programe i omogućuju potporu svojim studentima. "Kako bi se studente potaklo na uspješno savladavanje obveza u predviđenom periodu studiranja, Sveučilište će razvijati mjere praćenja i potpore zapošljavanju i samozapošljavanju studenta, povezivanja s potencijalnim poslodavcima putem portala UniRi i potpore radu Ureda za karijere", tvrde na Sveučilištu u Rijeci. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu u svom je programu najavio "bitku" kojom želi postići bolji status visokog školstva.

Prvi put na Sveučilištu u Zagrebu uveden je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije čime se sveučilište stavlja na raspolaganje gospodarstvu. "Treba otvoriti mogućnosti mladim poduzetnicima koji su tek završili fakultete, još su svježi i puni dobrih i kreativnih ideja. Treba im pomoći, ukloniti zapreke birokracije koje im taj put produže za par godina ili ih jednostavnu odvedu s njega. Student koji završi fakultet bi trebao imati mogućnost iskoristiti sva svoja znanja i preko projekata svoje ideje realizirati uz pomoć strukturnih fondova EU. Mislim da su oni još uvijek nedovoljno iskorišteni, a naša država bi trebala educirati mlade budući da u tim sredstvima mogu pronaći financijsku injekciju potrebnu za početak poduzetničkog života", tvrdi Mašić. Mašićev stav dijeli i predsjednik Udruge studenata Europe AEGEE Zagreb koji smatra da zbog kompleksnosti problema, ni rješenje neće stići preko noći. "Smanjenjem porezne represije, porastom investicija te smanjenjem birokracije dopustilo bi se privatnom sektoru da 'diše' te da kroz vrijeme akumulira kapital i počne s investicijama.

Udruga Studenata Europe AEGEE-Zagreb radi prvenstveno na neformalnom obrazovanju i razvoju soft skills. Kroz naredno vrijeme počinjemo sa održavanjem raznih radionica i treninga kojima ćemo pružiti našim članovima kako bi se razvijali bez obzira na obrazovanje i studij kojeg pohađaju", tvrdi Canjuga. Da je u specijaliziranom znanju spas misle i na Sveučilištu u Rijeci. "Najbolji način za sprečavanje odljeva mozgova je učiniti Sveučilište pogodnim mjestom za učenje, istraživanje i osobni razvoj. Želimo podići istraživački kapacitet i sposobnost stvaranja znanja. Cijela Europa pokušava prakticirati da ljudi kruže time da strani znanstvenici provode vrijeme na našem sveučilištu te da naši ljudi odu na neko vrijeme na strano sveučilište i surađuju s kolegama. Time se može znatno povećati istraživački kapacitet i što je još važnije sposobnost prijenosa znanja u gospodarstvo", smatraju na Sveučilištu u Rijeci. Šimpraga tvrdi da iako na sveučilištima postoji znanje, prilika za razvoj ipak nema dovoljno, a za to krivi kratkoročne političke mjere koje ne mogu uroditi plodom. "U našoj zemlji su potrebne dugoročne mjere, ali one nisu popularne kod naših političara jer svatko od njih želi da se za njihova mandata vide rezultati. Samo nas znanje može dovesti do rješenja", zaključio je prorektor Šimpraga.

Povoljniji uvjeti zapošljavanja
˝Kako bi se dodatno smanjila stopa nezaposlenosti mladih i u što većoj mjeri osiguralo njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme, na prijedlog Ministarstva usvojene su izmjene Zakona o doprinosima te je propisana olakšica u obliku oslobađanja od obveze doprinosa na osnovicu, u trajanju od 5 godina, za one poslodavce koji mladim osobama ponude sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme˝, kažu iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Navedene izmjene su stupile na snagu 1. siječnja 2015.g, a uvođenjem tih olakšica u ministarstvu smatraju da će se zadržati veći broj mladih u radnom odnosu, pogotovo onih koji su bili uključeni u stručno osposobljavanje za rad čime će mnogim mladima pružiti ekonomsku samostalnost i sigurnost. Razlozi zbog kojih je predložena ovakva olakšica utemeljeni su na preporukama Europske komisije u okviru Europskog semestra i preporukama iz Garancije za mlade prema kojima je prioritetni cilj povećanje zaposlenosti i integracija mladih nezaposlenih osoba na tržište rada. 

Komentari (2)
  • freeee
    freeee 10:20 19.1.2015.

    Sretan put stari, necemo te hraniti sazaljenjem, ili jos gore, sebe samosazaljenjem - svi znamo gdje je Austrija, pa tko voli nek izvoli - s dva, tri ili pet fakulteta. Imaj na umu - u Hrvatskoj si uvijek dobrodosao!

  • Funky
    Funky 19:32 10.1.2015.

    Evo i ja sa 50 na vratu odoh u Austriju … do kada ne znam ali znam da moram probati i vidjeti da li se to isplati ili ne … u svakom slučaju još jedan s dva faksa ode iz naše zemlje …

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!