Družba Adria bit će revitalizirana, neće ići prije dogovorenom trasom do Omišlja, već će u gorskokotarskom mjestu Melnicama skretati za Trst, gdje će se povezati s TAL naftovodom (Trans Alpine Line), a čime će se zadovoljiti strogi ekološki zahtjevi o nepovećavanju broja dodatnih tankera u Jadranu. Hrvatska će LNG terminal, neslužbeno doznajemo, sagraditi najvjerojatnije u Plominu, a ne na Krku, kako je bilo predviđeno. Ina će ubrzano krenuti s gradnjom podzemnog skladišta plina Beničanci, kapaciteta dvije milijarde prostornih metara, u čemu će joj najvjerojatnije pomoći Rusija, čije se tvrtke sve ozbiljnije spominju kao novi strateški partner Ine. Mađarskom Molu, naime, dojadio je konstantni gubitak na Ininu poslovanju s plinom, te je sve izglednije da će svoj dio Inina kolača prepustiti nekoj ruskoj naftnoj tvrtki, kojoj je gubitak na poslovanju s plinom u Hrvatskoj minoran. A kako je Lukoil odustao od partnerstva s Petrolom, čini se da bi novi Inin partner mogao biti upravo taj ruski naftni div, neslužbeno saznajemo nakon nedjeljnog Energetskog summita održanog u Zagrebu, čiji je posebni gost bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Sigurnost opskrbe energijom te integracija regionalnog energetskog tržišta uz financijsku i tehničku pomoć EU-a i Rusije nužne su za osiguranje visokih stopa gospodarskog rasta i smanjenje nezaposlenosti u zemljama jugoistočne Europe, suglasili su se sudionici zagrebačkog energetskog skupa – predsjednici osam država te predstavnici Europske komisije, Slovenije i Grčke. Energetska suradnja samo je jedno od područja suradnje u regiji koja dijeli zajednički strateški cilj ulaska u euroatlantske integracije. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je u Zagreb stigao kao poseban gost hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, vjeruje kako je zagrebački sastanak prilika za otvaranje širokog dijaloga te perspektiva za daljnju suradnju zemalja regije, Rusije i EU-a. Spremni smo naše odnose izgrađivati u interakciji s EU. Pitanja opskrbe energijom danas su među najvažnijim pitanjima međunarodne gospodarske politike, a strateški cilj našeg zajedničkog rada u području energetike je postizanje dostupnosti i zajamčenosti opskrbe energenata svim zemljama regije”, rekao je Putin. Inače, Rusija je samo 2006. u zemlje jugoistočne i južne Europe izvezla 73 milijarde prostornih metara plina što je gotovo polovica cijelog opsega koji Rusija šalje u zemlje EU. Kao jedna od vodećih zemalja svijeta u proizvodnji nafte i plina Rusija je spremna učiniti sve moguće za rješenje energetskih problema regije ravnotežom interesa i jednakih odgovornosti dobavljača, tranzitnih zemlja kao potrošača energenata, a ruske tvrtke već djeluju u regiji – Makedoniji, Bugarskoj i Srbiji, a djelovanje namjeravaju proširiti i na druge zemlje.

“Rusija je zainteresirana za nastavak pregovora o prodaji plina za tranzit u regiji, kao i za izgradnju podzemnih skladišta plina u nekim državama. Spremni smo na suradnju, a jedan od glavnih pravaca je industrija nafte i plina”, drži Putin, naglasivši kako zauzvrat očekuje da zemlje s kojima će surađivati dopuste ruskim tvrtkama pravedno nadmetanje za ulazak na njihova tržišta.“ Prvi čovjek Ruske Federacije time je potvrdio da će hrvatskim težnjama za dodatnim količinama ruskog plina od 2009. Rusija odgovoriti pozitivno. ”Drago mi je da naše partnerstvo danas možemo usporediti s dvosmjernom cestom, na ruskom tržištu već dugo i uspješno radi hrvatska tvrtka Končar koja isporučuje opremu za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije“, podsjetio je. Rusija je, nastavio je, otvorena za raspravu o njezinu mogućem doprinosu u stvaranju regionalnog čvorišta energetskog tranzita, a pri tome će ruske tvrtke poštivati najviše ekološke standarde. Predsjednik Mesić kazao je da današnji svijet sve teže usklađuje potrebu da osigura opskrbljenost energijom i energentima s potrebom očuvanja okoliša. ”Pri tome nerijetko se čini kako ćemo, budemo li činili ono što moramo, napraviti ono što ne smijemo, odnosno da ćemo, ako se suzdržavamo od onoga što ne smijemo, propustiti napraviti ono što moramo. Govorim o odnosu između potrebe da se opskrbljujemo energijom i energentima, da oni uvijek budu dostupni svima, te nužnosti da očuvamo prirodu i spriječimo njezino dalje uništavanje, pri čemu mislim i na klimatske promjene, kako bismo sačuvali samu osnovu naše egzistencije“, istaknuo je. Mesić drži da bi se trebalo pozitivno postaviti u odnosu na energiju i energente, ali i na zaštitu prirode i sprječavanje njezina daljnjeg uništavanja jer je i jedno i drugo ”u funkciji našega opstanka”, čime je između redaka potvrdio revitalizaciju Družbe Adrija u korist ekoloških stajališta kako dodatnih tankera u Jadranu ne smije biti. Vrijeme sučeljavanja ideologija je iza nas, kazao je Mesić, ali danas mnogi s razlogom upozoravaju na novu prijetnju, a to su mogući sukobi zbog energetskih resursa, od izvora fosilnih ugljikovodika i sredstava njihova transporta pa do atomskih elektrana.