Projekt smanjenja broja i reorganizacije agencija, zavoda i fondova, koji je započeo prijedlogom da se 14 postojećih institucija svede na tri, nastavit će se u rujnu kada će se na stolu naći mreža institucija osnovanih od početka pregovora s Europskom unijom.

Dvije skupine
Ministar uprave Davorin Mlakar najavljuje da će se među 50 do 60 “europskih” agencija formirati dvije skupine institucija, odnosno locirat će se koje od njih moraju ostati izdvojene iz sustava, kao i one koje ne moraju zadržati pravnu osobnost jer je njihove poslove moguće obavljati unutar drugih institucija. Zasad se nameće petnaestak tijela bez kojih se može, no Mlakar još ne želi govoriti o konkretnim imenima. “To ćemo definirati u razgovorima s EU jer je postojanje nekih agencija uvjet EU. No, pitanje je trebaju li, primjerice, postojati zasebna tijela za sigurnost određene vrste prometa ili te poslove može obavljati jedna centralna institucija, kaže Mlakar. No, osim imena institucija koja će u ovoj godini ispasti s popisa državnih tijela i institucija s javnim ovlastima, nepoznanica je i i koliko će taj proces smanjiti rashode države u ovoj godini, kao i u proračunu za iduću godinu. Ministar uprave tvrdi da se pri pripremi plana racionalizacije nisu procjenjivali učinci smanjenja već to u narednom razdoblju treba napraviti Ministarstvo financija rukovodeći se odlukama određenog Ministarstava i/ili ustanove koje opstaju o potrebama za kadrovima iz agencija koje se gase. Tako će primjerice, ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić morati odlučiti hoće li aktualnih dvadesetak zaposlenika Fonda za regionalni razvoj i Fonda za razvoj i zapošljavanje zadržati i tako opteretiti svoj proračun u idućoj godini za preko 2,5 milijuna kuna, koliko zajedno iznose troškovi njihovih plaća ili će kome dati poslovno uvjetovani otkaz.

Rekorder po rashodima
Ostaje zasad neodgovoreno i kako su neke od ukinutih institucija raspolagale troškovima. Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga sa šest zaposlenih koji su državu stajali preko 770 tisuća kuna, za intelektualne usluge dala je 2,66 milijuna kuna. Rekorder ‘rashoda za intelektualne usluge’ ipak je Šumarska savjetodavna služba s troškovima od preko 13 milijuna kuna, pet milijuna više od troškova zaposlenih.