Na 10 posto noćenja cijena stana po kvadratu viša za oko 96 kuna

Marina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu koja je sudjelovala u izradi publikacije/Žarko Bašić/PIXSELL Marina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu koja je sudjelovala u izradi publikacije/Žarko Bašić/PIXSELL

Prva analiza tržišta nekretnina u Hrvatskoj napravljena po narudžbi Ministarstva graditeljstva pokazala nesrazmjer cijena i prometa na tržištu.

Turistički rast u Hrvatskoj izazvao je rast cijena svih nekretnina, od stanova, kuća pa sve do poljoprivrednog zemljišta, no samo u obalnim županijama, gdje su prosječne cijene stanova dosegnule i do 15 tisuća kuna u destinacijama kao što je Dubrovnik. S rastom broja noćenja rasla je i cijena kupoprodaje ili najma nekretnina, dok su prosječne cijene u županijama bez turizma i po stotinu puta niže nego na Jadranu, gdje se uz Grad Zagreb realizira i najviše transakcija.

Ujedno, u turistički razvijenim krajevima najteže je i doći do stana ili kuće, bilo kroz kupnju ili kroz najam. To je pokazala publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012.-2017." koju je za Ministarstvo graditeljstva izradio zagrebački Ekonomski institut, na temelju podataka iz sustava "eNekretnine" koji evidentira kupoprodajne transakcije evidentirane u Poreznoj upravi od 2012. godine do danas. Radi se o analizi glavnih trendova u razdoblju od 2012. do 2017. godine, odnosno prvom uvidu u prosječne ostvarene kupoprodajne cijene nekretnina.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar istaknuo je kako po prvi put u povijesti imamo podacima potkrijepljene informacije, ne samo o broju stanova, apartmana i kuća koje su kupljene i prodane u pojedinim dijelovima Hrvatske, već i o kretanju cijena nekretnina, ali i socio-ekonomskim aspektima tržišta nekretnina. "Ova publikacija će biti od velikog značaja, ne samo za one usko vezane uz samo tržište nekretnina, već i za ekonomsku struku, ali i za sve građane" kazao je Štromar.  Dok je ukupna vrijednost transakcija u 2012. godini iznosila 22,4 milijarde kuna, u 2017. je dosegnula 27,8 milijardi kuna, ili 7,7 posto BDP-a RH za tu godinu, a najznačajniji udio u vrijednosti transakcija imaju stanovi (35,4 posto).

Svake godine zabilježi se između 80 i 100 tisuća kupoprodajnih transakcija, čiji je rast u pet godina bio 13,1 posto.  Marina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu koja je sudjelovala u izradi publikacije upozorila je na usku vezu turističke djelatnosti i cijena stanova. "Tamo gdje je nizak broj noćenja i cijene stanova su niske. Tamo gdje imamo visok broj ostvarenih noćenja, i cijene stanova će biti visoke. Pritom, na 10 posto rasta noćenja cijena stanova raste za oko 96 kuna po kvadratu", kaže Tkalec, koja je u ranijem razgovoru za Poslovni dnevnik pojasnila zašto su takve razlike problematične. "Za prodavatelje i vlasnike nekretnina to je dobro, ali recimo studenti iz dalmatinskog zaleđa nemaju gdje stanovati jer su cijene najma stanova u Splitu previsoke.

Tako se istiskuje ljudski kapital, jer se ne potiče mlade ljude da studiraju, već da se zaposle u turizmu što prije ili da iznajmljuju apartmane. To je možda kao privremena strategija u redu, ali u slučaju da se smanji potražnja za turizmom, možemo se naći u problemu", izjavila je Tkalec. Dubravko Ranilović, direktor Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK jučer je za primjer naveo problem nedostatka smještaja brojnih radnika na Jadranu, kao što su radnici na Pelješkom mostu koji neće imati gdje spavati jer je većina nekretnina namijenjena turizmu.  Dubrovnik je tako rekorder po visini prosječne postignute kupoprodajne cijene stana, veće od 15.000 kuna po kvadratu.

Cijena u rasponu od 10.000 do 15.000 kuna po kvadratu nalazi se u 33 jedinice lokalne uprave, i to isključivo na moru (Bol, Baška voda, Brela, Hvar), dok se cijene od 5.000 i manje kuna uglavnom uočavaju u ruralnim predjelima te u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. Na prvom mjestu s najvišom prosječnom cijenom nalazi se Dubrovačko-neretvanska županija s cijenom od 12.664 kune po kvadratu, slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Zadarska s tek blago višim prosjekom od Grada Zagreba koji je iznosio 8.774 kune po kvadratu, a nakon prvih osam županija slijede tri sjeverozapadne (Zagrebačka, Međimurska i Varaždinska), a tek na 12. mjestu nalazi se Osječko-baranjska s prosječnom cijenom od 5926 kuna po kvadratu. 

 

18kvadrata

kuće u Požegi može se kupiti za 1 m2 u Dubrovniku

Prosjek ispod 5000 kuna po kvadratu zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj, dok se Vukovarsko-srijemska nalazi na posljednjem mjestu s prosječnom cijenom stana od svega 2636 kuna po kvadratu. Za jedan kvadrat kuće u Dubrovniku može se kupiti 18 kvadrata kuće u Požegi, a najplodnija zemlja u Slavoniji visinom cijene daleko manje vrijedi od one na obali. Velike su razlike i u priuštivosti nekretnina (odnos cijene i dohotka po zaposlenom). Nekretninu si tako najmanje mogu priuštiti u Podgori, gdje je za jedan kvadrat potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg neto dohotka.

Od 20 do 30 posto dohotka treba izdvojiti u Baškoj Vodi, Bolu, Dubrovniku, Hvaru, Opatiji, Sukošanu, Tisnom, isključivo na moru.  Kako pojašnjavaju autori analize koji su se uglavnom suzdržali od tumačenja utvrđenih trendova, ona može poslužiti i kao osnovica za donošenje odluka vezanih za raspolaganje nekretninama te upravljanje hrvatskim prostorom, te definiranje mjera koje se odnose na poslovne sektore koji u svom poslovanju intenzivno koriste određeni tip nekretnine kao proizvodni resurs. Neke od tih mjera su i porez na nekretnine, visina paušala u turizmu ili pak boravišne pristojbe, koje su u procesu donošenja. Publikacija može poslužiti i građanima ili poslovnim subjektima koji prodaju ili kupuju nekretninu, u formiranju cijene ili odlukama o ulasku u transakciju. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve