Ne uvozu stranih turističkih radnika, da golfu

Foto: Robert Anić / Pixsell Foto: Robert Anić / Pixsell

Gari Cappelli, ministar turizma, otvoreno o sukobu s kolegom Zdravkom Marićem oko povećanja stope PDV-a ugostiteljima, planovima da od ministarstva zdravstva preuzme nadležnost nad zdravstvenim uslugama u turizmu i ostalim budućim potezima.

Nije bilo prošlo ni tjedan dana od njegova imenovanja, a novi ministar turizma Gari Cappelli našao se usred bure koju je izazvao prijedlog porezne reforme. Najava povećanja stope PDV-a na ugostiteljske usluge s 13 na 25 posto, pet godina nakon što su se uspjeli izboriti za njeno spuštanje, struka je dočekala na nogama, a nakon pomnih analiza u Ministarstvu Cappelli nije imao druge no složiti se s njima. U trenutku ovog razgovora za Poslovni turizam, i dalje je bila trajala rasprava o mogućem izuzetku za ugostitelje, potom je on odobren samo na ugostiteljske usluge u sklopu paket aranžmana u smještajnim objektima. “Naravno da bi bilo bolje da je porezna stopa za ugostiteljstvo manja, ali moramo uzeti u obzir da je porezna reforma sveobuhvatna i da se njom želi obuhvatiti veći dio građanstva te se pri tome također treba uzeti u obzir da su unutar reforme i kompenzacijske mjere. Tijekom godine ćemo sagledavati kakav će biti utjecaj porezne reforme te tražiti nova rješenja da se maksimalno pomogne ugostiteljima kroz druge mjere koje će olakšati poslovanje. Dugoročno ćemo naravno raditi na tome da se svima u turizmu stvore uvjeti koji će omogućiti nastavak rasta te potaknuti potrošnju domaćeg stanovništva koje je dosad imalo puno manji udio u ostvarenom turističkom prometu i prihodima od turizma, a kojem se kroz ovu poreznu reformu želi omogućiti da se i poveća”, rekao je novi ministar.

Vaš prethodnik nedavno je izjavio da je najslabija karika turizma Ministarstvo turizma, jer ima premale ovlasti. Slažete li se s tim i hoćete li tražiti veće ovlasti?

Mogu se složiti apsolutno s tom konstatacijom s obzirom na to da su ove godine postignuti rekordni rezultati od 90 milijuna noćenja, a prihodi će nam prijeći 9,5 milijardi eura ako gledamo domaću i stranu potrošnju. S udjelom od oko 20% u BDP-u, hrvatski turizam ostvaruje odlične rezultate i unutar Ministarstva turizma dosad su se tijekom prošlih godina pokrenule hvalevrijedne inicijative, ali svakako da prostora za napredak ima. Donesena je Strategija razvoja turizma do 2020. u kojoj su prepoznati ciljevi i potrebe hrvatskog turizma i u kojima je naglašen razvoj turističkih proizvoda koji su između ostalog u ingerenciji drugih ministarstava. U tom smislu svakako Ministarstvo turizma može biti aktivniji sudionik u provođenju strategije i razvoju turističkih proizvoda kao što je, primjerice, zdravstveni turizam koji ima ogroman potencijal za povećanje prihoda u turizmu i razvoja turizma na kontinentu.

Najavili ste razvoj zdravstvenog turizma i povlačenje novca iz Europskih fondova. Kako planirate to postići s obzirom na ranije propuste u pregovorima za okvirne programe, bar kad su u pitanju specijalne bolnice?

Upravo zato uputili smo prijedlog Zakona o ustrojstvu i djelokrugu Ministarstava i drugih Središnjih tijela državne uprave u kojem predlažemo da se utvrđivanje i obavljanje poslova koji se odnose na zdravstvene usluge u turizmu dodijele Ministarstvu turizma, a ne više Ministarstvu zdravstva. U našoj Strategiji predviđa se razvoj zdravstvenog turizma, odnosno svih njegovih oblika te je ona osnova za dodjelu sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., kao i moguće uključivanje tog vida turizma u sljedeće programsko razdoblje.

Smatrate li da je potrebna revizija strategije turizma, s obzirom na neke nove okolnosti?

Strategija razvoja turizma do 2020. godine još je aktualna i vjerujem da su ciljevi koji su u njoj zacrtani ostvarivi i da kroz ostvarivanje tih ciljeva možemo postati puno konkurentnija turistička destinacija. Naravno, treba uzeti u obzir da se trendovi u turizmu stalno mijenjaju, te ukoliko se dogode nekakve drastične promjene njima se treba prilagoditi, odnosno trebamo gledati i izvan okvira Strategije razvoja turizma. Mi smo, primjerice, već premašili broj noćenja predviđen strategijom i smatram da naš fokus moramo preusmjeriti na stvaranje uvjete za ostvarivanje većih prihoda u turizmu. To je brojka koja nam je pokazatelj koliko se uistinu hrvatski turizam razvija i može nam garantirati stabilno i održivo poslovanje u turizmu, a naravno i veću privlačnost za daljnje investicije. Prema Strategiji razvoja turizma do 2020. godine zadan nam je cilj od 14-15 milijardi eura prihoda od domaćih i stranih gostiju i prema realizaciji tog cilja idemo.

Najavili ste nastavak na projektu CRO kartice, imate li spoznaje kad bi projekt mogao u implementaciju i koliko će koštati državu? Imate li zeleno svjetlo Ministarstva financija za aktualnu verziju projekta?

Projekt Cro kartice je detaljnije upravo predstavljen prošli tjedan na Danima hrvatskog turizma. Sad slijedi razgovor s ministrom Marićem, gdje ćemo predstaviti financijske detalje samog projekta i vidjeti koje su mogućnosti realne, najisplativije i koje mogu biti potencijalno najkonkretnije, odnosno imati najveći učinak na hrvatsko gospodarstvo i standard građana. O tome će ovisiti i zahtjevnost projekta i za proračun, a prema onim inicijalnim prijedlozima koji su predstavljeni, varijacije u iznosima su zaista velike. Prema trenutnim financijskim kalkulacijama ovoj projekta, potencijali ostvarenih prihoda variraju od 2,7 do 5,4 milijardi eura, a sa suprotne strane troškovi u vidu manjih prihoda kroz porez na dohodak od 0,1 do 0,8 milijardi kuna. Napravili smo upravo različite varijante kako bi vidjeli koje su nam mogućnosti iz ministarstva financija koje je najbolje rješenje. Projekti slični ovome u drugim zemljama pokazali su se uspješnima i uopće ne sumnjam da bi realizacijom Cro kartice bili u dobiti. U Mađarskoj se projekt uvodio tri godine, pa ako gledamo da je 2016. godina prva godina pripreme projekta, punu implementaciju možemo očekivati krajem 2018.godine.

Jeste li vidjeli prijedloge zakona o turističkom zemljištu i turističkim zajednicama? oni su navodno spremni za proceduru, slažete li se s tim? Kad ih planirate staviti na Vladu?

Napravili smo primopredaju prilično kvalitetno i prenesen mi je dosadašnji rad u Ministarstvu turizma. Najavio sam da je donošenje Zakona o turističkom zemljištu prioritet, što je ova Vlada i dokazala uspostavljanjem Ministarstva koje će se baviti isključivo pitanjima državne imovine. Zakon o turističkom zemljištu prema mojim je informacijama gotov 80 posto te slijedi usuglašavanje s Državnim odvjetništvom što očekujem vrlo skoro. Zakon o turističkim zajednicama, zajedno uz zakon o boravišnoj pristojbi i zakon o turističkoj članarini još je u povojima. Radne skupine su organizirane i sastaju se. Ovdje planiram predložiti neke svoje ideje, a svakako mi je jedan od prioriteta decentralizacija odluke o visini i namjeni boravišne pristojbe te uspostavljanje kvalitetnijeg modela plaćanja boravišne pristojbe za nautičare. Ne smijemo zaboraviti niti Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, kojeg ćemo uputiti u raspravu po hitnoj proceduri te svakako do kraja godine usvojiti u Saboru. Izmjene se odnose na privremena rješenja koja vrijede do 31. prosinca 2016.godine, a koja su izdana zbog postupka legalizacije.

Jeste li za uvoz radne snage u turizmu ako na domaćem tržištu rada ne pronađemo radnike?

S Ministarstvom rada potrebno je osigurati dovoljan broj zaposlenih u turizmu tijekom glavne turističke sezone i nisam osobno za uvoz radne snage, osim za specifične poslove u turizmu i ugostiteljstvu. S Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu radimo na procesu prekvalifikacije ljudi sa Zavoda za zapošljavanje i očekujemo imati dovoljan broj sezonaca spreman do Uskrsa iduće godine. Prema nekim podacima ove smo godine imali manjak od 15 tisuća radnika, dok se na HZZ nalazi 40 tisuća nezaposlenih a educiranih za ugostiteljske djelatnosti. Taj problem poznat je godinama, no zbog investicijskog booma sada je postao vidljiviji. Najave su za sljedeću godinu da će u hotelskoj industriji trebati još dodatnih 20 tisuća ljudi. Vjerujem da kao država možemo riješiti ovo pitanje, no i poslodavci bi morali poraditi na uvjetima rada u turizmu, pogotovo što se tiče troškova smještaja, na čemu trebaju inzistirati i jedinice lokalne samouprave. Kao primjer, na Lošinju, upravo zato što se ključne odluke za turizam donose sinergijom javnog i privatnog sektora, u prostorni plan stavit će se zemljište predviđeno za gradnju smještajnih objekata za radnike u turizmu, te ćemo na taj način zadržati tu radnu snagu tijekom cijele godine čime bi i postali stalni djelatnici. Vjerujem da će taj primjer slijediti i drugi gradovi. Uskoro bi se trebali ustrojiti i regionalni centri kompetencija, financirani iz EU fondova koji će biti centralna mjesta za cjeloživotno obrazovanje u turizmu. Time ćemo osigurati kvalitetne kadrove koji bi nakon završetka obrazovnog procesa bili spremni aktivno se, na učinkovit način, uključiti u radne i upravljačke procese, što bi omogućilo i veću zaposlenost te osiguralo kvalitetu radne snage poslodavcima u turizmu.

Građanske inicijative traže odgodu donošenja odluke izmjene prostornog plana na Cresu, jer smatraju da je projekt golf resorta Jadranke štetan za okoliš. Kako to komentirate?

U procesu smo odabira ponuđača za izradu akcijskog plana razvoja golf turizma. Smatram da je golf turizam nešto što nama nedostaje, a značajno produljuje turističku sezonu i privlači tijekom cijele godine goste snažnije potrošačke moći. Smatram da je jedinice lokalne samouprave zajedno s turističkim vijećem destinacije odgovorna za razvoj turizma i da je ona ta koja mora davati smjer razvoju turizma na destinaciji. Za ovaj konkretni projekt je izrađena i stručna podloga, a krajem listopada Primorsko-goranska Županijska skupština prihvatila prijedlog za izmjenu županijskoga prostornog plana radi izgradnje golfskog igrališta te je donijela odluku kojom se taj projekt određuje kao projekt od županijskog interesa. Riječ je o velikoj investiciji koja će prema okvirnim procjenama premašiti 100 milijuna eura, gdje se investitor obvezao čuvati najvažniji resurs kojeg imamo, a to je prostor. Na tome inzistiramo, baš kao i na zaštiti svih ostalih predjela naših otoka. Golf teren bi se trebao graditi na teritoriju površine 80-ak hektara od ukupno 320 hektara Matalde, neće oštetiti ma ni jedno stablo, u svom maksimalističkom izdanju s 18 rupa smjestit će ga se na proplanke gdje sada skoro da i nema vegetacije, na jedan maksimalno uviđavni način u prirodu će se ukomponirati sadržaj koji jamči dobru turističku budućnost otoka.

Komentari (1)
  • adresa
    adresa 21:14 11.12.2016.

    ★☆★ KAMAGRA GEL ORIGINAL★☆★ Najpovoljnije Cijene ★☆★

    Vise informacija - www.kamagragelhrvatska.wordpress.com

    Narudzba - Viber, WhatsApp, samo SMS - 095 75 222 19

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve