Nakon izrade studije za prvu hrvatsku geotermalnu elektranu, stručnjaci zagrebačkog Ekonomskog fakulteta predstavili su i studiju iskorištavanja geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni, koji je s temperaturom od 170 stupnjeva jedan od najtoplijih izvora u Hrvatskoj. Potencijal geotermalne energije i našoj je državi velik – samo je u okolici Zagreba dvadesetak istraženih izvora – no ona se za proizvodnju električne energije još ne primjenjuje zbog skupoće. Udio geotermalnih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu manji je od 0,4 posto. Cilj je do 2010. postići udio od jedan posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije. Premda se ta brojka doima malom, iskorištavanje geotermalne energije u svjetskim razmjerima razvijeno je do tolike mjere da od nje žive manji gradovi. U Hrvatskoj se, pak, izvori geotermalnih voda još uglavnom koriste za toplice. Ipak, poskupljenje nafte, ali i sve strože ekološke norme koje nameće EU, doveli su do planiranja geotermalnih elektrana i na našim prostorima. “Najveći problem obnovljivih izvora jest što je njihovo iskorištavanje još skuplje od iskorištavanja fosilnih i nuklearnih goriva, pogotovo za proizvodnju električne energije”, kaže pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo Željko Tomšić. U Hrvatskoj za sada postoji nekoliko istraženih izvora na kojima je temperatura između 120 i 170 stupnjeva Celzijevih, te dvadesetak od 65 do 90 stupnjeva, od čega je nekoliko i na području Zagreba. A upravo o smještaju, objašnjava struka, izravno ovise mogućnosti i namjene korištenja izvora jer je za potpuno iskorištavanje izvora potrebno zaokružiti cijeli proizvodni proces. “Iskorištavanje geotermalnih izvora je složeno zbog toga što ono mora uključiti ne samo energetsko postrojenje, nego i cijeli gospodarski lanac iza toga”, objašnjavaju iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar”. U iskorištavanje geotermalne energije nedavno se uključio i HEP, te inicirao gradnju dva pilot-projekta u Općini Legrad i Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara. Premda elektrane neće biti velike snage, u HEP-u ističu da pri iskorištavanju geotermalnih voda nije važna samo proizvodnja električne energije. “Geotermalna elektrana je čelni objekt u lancu korištenja geotermalne energije koji u tehnološkom i ekonomskom smislu uvjetuje uspješnost cijelog programa korištenja geotermalne energije. Poslije elektrane dolazi još nekoliko projekata korištenja, kao sušara voća i povrća, zatim uzgoj povrća i cvijeća u plastenicima pa uzgoj slatkovodne ribe, a tek tada i toplice”, navodi savjetnik predsjednika Uprave HEP-a Nikola Bruketa.

Studija mogućnosti iskorištavanja geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni predstavljena je javnosti prekjučer, a kaže da bi geotermalna elektrana pokraj Bjelovara u prvoj fazi imala neto snagu 4 mW, a u drugoj fazi gradnje 8 do 10 mW. Slično kaže i studija za elektranu na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak u općini Legrad, kao i njene prateće aktivnosti. Program gospodarske uporabe geotermalne energije za obje je lokacije izradio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Prema programima, projekti bi sadržavali proizvodnju i distribuciju transformiranih oblika energije i geotermalne elektrane, industrijsku proizvodnju – sušaru, proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima, proizvodnju ukrasnoga bilja, koncept akvakulture na području zahvata te program i koncepciju turističkog razvitka kompleksa. Prva faza gradnje na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak stajala bi oko 500, a druga oko 970 milijuna kuna. Od toga bi najveća ulaganja otpala na Inu i HEP. Obveza Ine bila bi ulaganje u bušotine (u prvoj fazi omogućavanje crpljenja 70 litara vode u sekundi iz postojeće proizvodne i utisne bušotine s uronjenom pumpom; u drugoj 300 litara u sekundi iz tri proizvodne i tri utisne bušotine s uronjenim pumpama), a HEP ulaganje u elektranu i sustav distribucije topline (u prvoj fazi gradnja agregata snage 2 MW, a u drugoj dva agregata po 4 MW), te bi po svršetku projekta Lunjkovec – Kutnjak imao elektranu ukupne snage 10 mW. U HEP-u se nadaju da će se u projekte više uključiti privatni investitori, kojima cijela priča može biti zanimljivo područje za ulaganje. Da je zaista tako, potvrđuju u Agrokoru, gdje su izračunali da bi im upotreba geotermalnih izvora za proizvodnju smanjila troškove uzgoja voća i povrća za 30 posto, a Koestlin bi imao čak 50 posto manje troškove sušenja keksa. Interes za korištenje geotermalne energije pokazala je i Podravka. Ipak, drži struka, za potpuno zaživljavanje projekta geotermalnih voda u Hrvatskoj presudne će biti potpore Ministarstva gospodarstva. “Poticaj za iskorištavanje energije vjetra bit će najmanji te će iznositi 61 lipu po kilovatsatu, dok je usporedbe radi prosječna cijena prodane električne energije oko 56 lipa po kilovatsatu. Što se geotermalne energije tiče, ona je skuplja zbog složenosti postrojenja i njihova malog broja u svijetu pa će državni poticaj za njenu proizvodnju iznositi oko 1,25 kuna po kilovatsatu”, predviđa Tomšić.